Portal Zamisli.ba nastavlja pratiti slučajeve tužbi za klevetu pred prijedorskim sudovima i objavljivati presude.

Osnovni sud u Prijedoru odbio je kao neosnovane tužbene zahtjeve Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i Dražena Vrhovca da im Stanislav Liščinski i Marko Munjiza solidarno plate 4.000 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog klevete i iznošenja neistina – prvotužitelju, IRB-u, za povredu poslovnog ugleda, a drugotužitelju, Vrhovcu, za povredu časti, ugleda i moralnog integriteta ličnosti. Sud je obavezao IRB i Vrhovca da Liščinskom i Munjizi nadoknade 1.347,09 KM troškova parničnog postupka.

Predmet tužbe je prilog BN Televizije u emisiji „Srpska danas“ od 13. maja 2021. godine u kojem je su Liščinski i Munjiza, prema navodima tužbe, „iznijeli neistine i netačne tvrdnje u vezi sa iznajmljivanjem poslovnog prostora od strane prvotužitelja za potrebe otvaranja regionalne kancelarije IRB RS u Prijedoru, kao i neistine u pogledu zapošljavanja u novootvorenoj kancelariji supruge v.d. direktora Vesne Vrhovac“.

U predmetnom TV prilogu Liščinski je, kako se navodi u presudi, izjavio: „Ono što mi znamo, ono što je vjerovatno, za sada tačno, je to, da se ovdje radi o vrhunskom nepotizmu, tri zaposlena u Poslovnici IRB u Prijedoru biće… gospođa Marijana Pavlović, supruga gradonačelnika, drugi zaposleni biće Vsena Vrhovac, supruga direktora ni manje ni više IRB Dražena Vrhovca … i treći zaposleni ni manje ni više direktor poslovnice u Prijedoru biće sestra Dražena Vrhovca“, a Munjiza: „…to je jedan vrhunac nepotizma, zloupotrebe službenog položaja i svega… da još jedna stvar po našim saznanjima vlasnik prostora koji će da se renta je gospođa Bosa Vrhovac, majka Dražena Vrhovca… dakle to su špekulacije koje ćemo mi vrlo brzo dobiti od suda…, naša pravna služba će poslati zahtjev da nam se dostavi dokaz o vlasništvu ovih prostorija i svega ovoga“

Prilikom saslušanja u svojstvu parnične stranke, Vrhovac je naveo da je IRB donio odluku za raspisivanje i dostavljanje ponuda za iznajmljivanje poslovnog prostora u Prijedoru i da je na prijedlog komisije za provodjenje postupka odabrala prostor firme „MB Modul“ s kojom je 10. maja 2021. potpisala ugovor /dva dana prije zvaničnog otvaranja prostorija IRB-a u Prijedoru/, s obavezom da se prostor opremi prema standardima za poslove poslovnice. Dalje je rekao da je oglas bio javan, da je objavljen početkom februara 2021. godine i da firma čiji je prostor prihvaćen za zakup nema nikakve veze s njegovom majkom, da njegova supruga nije nikada radila u IRB-u i da je iznošenje neistina od strane tuženih u javnost uticalo na njega i njegovu užu i širu porodicu „jer su lažne podatke mogli da vide svi građani Republike Srpske, da je zbog toga bio jako potresen i uznemirenm, da noćima nije mogao da spava zbog čega je zatražio i pomoć psihijatra, a čiji nalaz je priložio kao dokaz“ /nalaz psihijatrice Danijele Todorović od 26. maja 2021. godine/.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika tuženih, Vrhovac je izjavio da je u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu dobit banke povećana za sedamdeset posto, a, prema završnom računu za 2021. godinu, koji treba da prođe proceduru usvajanja, da je dobit banke prepolovljena, da na poslovanje utiče mnogo faktora, a da je jedan od tih i iznošenje neistine o radu banke od strane tuženih. Što se tiče prijema radnika, istakao je da Pravilnik o sistematizaciji o prijemu radnika u IRB, koji donose nadzorni odbor banke i Vlada Republike Srpske, ne predviđa raspisivanje javnog poziva, već samo uslove za svako radno mjesto koje potencijalni kandidat mora da ispunjava. Odgovorio je i da je tačno da su u poslovnici Prijedor od tri radnika zaposleni Marijana Pavlović, supruga bivšeg gradonačelnika, i njegova rođaka, Biljana Janjić, diplomirana ekonomistkinja sa radnim iskustvom u finansijskim institucijama.

Prilikom izvođenja dokaza pročitan je transkript dijela razgovora Dražena Vrhovca s voditeljem Matom Đakovićem u „Teleringu“ emitovanom 19. maja 2021. godine, gdje je Vrhovac izjavio: „Ja funkcionišem na principu da moji saradnici, moji prijatelji, ljudi oko mene, moraju biti dobri ljudi, to mi je osnosni princip, to sam provjerio kroz život i držim se slijepo toga. Dobri ljudi, pa onda stručni.“

Priloženi su i dokazi o prijemu u radni odnos u Gradsku upravu Prijedor Vesne Vrhovac, diplomirane ekonomistkinje iz Prijedora, na radno mjesto samostalni stručni saradnik za privredu i preduzetništvo u Odjeljenju za privredu i preduzetništvo, Odsjek za pravne poslove i preduzetništvo /rješenja od 15. januara, 10. jula i 4. avgusta/, te na radno mjesto samostalni stručni saradnik za izvršenje budžeta-plaćanje u Odjeljenju za finansije, Odsjek za trezor /rješenje od 31. avgusta 2021. godine/.

U svojim iskazima Liščinski i Munjiza su naveli da su na dan otvaranja poslovnice IRB-a u Prijedoru kao građani ukazivali i upozoravali javnost na sukob interesa, zloupotrebu službenog položaja i nepotizam, „da su jedino pogriješili u vezi zapošljavanja Vesne Vrhovac, supruge Dražena Vrhovca, za koju nisu imali provjerene informacije, i da su zbog toga i slali upite, da su u svojim izjavama isticali da se radi o više nepotističkih radnji zbog čega su se i obraćali prvotužitelju za dostavu informacija, na koje od istog nisu dobili odgovor“. Munjiza je odgovorio da je mislio na pravnu službu SDS-a kada je rekao da „naša pravna služba će poslati zahtjev da nam se dostavi dokaz o vlasništvu ovih prostorija i svega ovoga“, te da je i putem svoje Facebook stranice Draženu Vrhovcu javno postavljao ova pitanja i da ništa izričito nije tvrdio.

Ovi navodi, po ocjeni suda, ne predstavljaju djelo klevete, jer su Liščinski i Munjiza u svojim izjavama iznijeli sumnju da će Vrhovac pri zapošljavanju radnika u poslovnici Prijedor postupati nezakonito, te ukazivali na pojavu nepotizma kod zapošljavanja, a što je i nesporno utvrđeno da su od ukupno tri radnika zaposleni supruga bivšeg gradonačelnika Marijana Pavlović i Vrhovčeva rođaka Biljana Janjić, te da se nije provodio postupak prijema radnika putem javnog oglasa.

Dražen Vrhovac

Sud smatra da Vrhovac nije dokazao da izjave Liščinskog i Munjize, s obzirom na shvatanje sredine u kojoj Vrhovac živi i na opšteusvojene društvene norme i mjerila, štete njegovoj časti i ugledu, jer na te okolnosti nije ni izvodio dokaze izuzev nalaza zdravstvene ustanove „Preventiva“ Banjaluka od 26. maja 2021. godine u kojem se „samo konstatuje da je tužitelj pod stresom, da je prozivan on i njegova porodica na javnim medijima i društvenim mrežama, da je lošeg sna, da je povrijeđen i tužan“, kao i izjave Vrhovca u svojstvu parnične stranke, na temelju kojih se nije mogao izvesti zaključak da je imao osudu okoline u kojoj živi i na koji način mu je povrijeđen ugled.

Dalje, budući da je izražavanje izneseno putem sredstava javnog informisanja, Zakonom o zaštiti od klevete autorom se ne smatra lice koje je dalo izjavu sredstvima javnog informisanja već urednik, izdavač, lice koje obrađuje određenu temu u objavljenoj informaciji, te je jedan od razloga zašto je Vrhovčev tužbeni zahtjev odbačen kao neosnovan i taj što nije tužio BN Televiziju umjesto njenih sagovornika.

Razlog zašto je tužbeni zahtjev IRB-a odbačen kao neosnovan jeste što pravna lica ne mogu ostvariti pravo na nematerijalnu štetu. Pravno lice može povredom ugleda pretrpjeti materijalnu štetu i tražiti naknadu materijalne štete /i dokazivati visinu te štete/, a IRB je ovdje tražio naknadu nematerijalne štete.

IRB je zastupala punomoćnik Antonija Dulić, zaposlena u ovoj instituciji, Vrhovca advokat iz Sarajeva Dejan Rakić, optužene advokat iz Banjaluke Milan Romanić, a postupak vodila sudija Vera Anušić. Na odbijajuću presudu Osnovnog suda od 23. avgusta 2022. Vrhovac se žalio, a Okružni sud u Prijedoru je u drugostepenom postupku 22. juna ove godine potvrdio prvostepenu odluku, čime je ona postala pravosnažna.

* * *

Pripremno ročište u ovom predmetu održano je 7. aprila, a glavna javna rasprava 18. maja 2022. godine. Sud je od IRB-a tražio podatke o objavljivanju javnih konkursa od 3.1.2020. do 31.8.2021. koje je punomoćnik Liščinskog i Munjize tražio na pripremnom ročištu, ali do dana glavnog ročišta sud ih nije dobio. Zastupnica IRB-a rekla je da je zahtjev suda zaprimljen 28.4.2022, uručen dan kasnije, u petak, te da stručne službe nisu imale vremena da postupaju po tom zahtjevu, a poslije nisu mogle, jer je, kako je poznato, 1. maja zgrada IRB-a oštećena u požaru.

Zašto se ovaj predmet može smatrati SLAPP tužbom /specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste putem neutemeljenih tužbi koje imaju za cilj da iscrpe i uguše njihov angažman/? Zato što je teško povjerovati da neko s takvih pozicija moći, kakve su i IRB-ova i Vrhovčeva, ima pravnike koji ne znaju /ili nema pravnike koji znaju/ da 1) je ovdje moguća odgovornost za klevetu bila na mediju/uredniku/novinaru, a ne sagovornicima, i 2) pravno lice ne može trpjeti duševne boli nego povredom ugleda može pretrpjeti /i preciznim iznosom dokazivati/ materijalnu štetu /što je uređeno Zakonom o obligacionim odnosima, a ne Zakonom o zaštiti od klevete/.

Nakon odluka u predmetima novinarke Danijele Dodoš protiv narodnog poslanika Milana Tubina i direktorke vrtića Gordane Jekić protiv portala Prijedor24h, ovo je treća odbijajuća presuda u parnicama za klevetu. Od četiri aktivna predmeta, za koja su donesene prvostepene odluke, a u toku je žalbeni postupak, dvije su odbijajuće /pravnik u Domu zdravlja Aleksandar Škorić protiv novinarke Bojane Majstorović i bivši gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović protiv Stanislava Liščinskog/, jedna je djelimično usvajajuća /Dražen Vrhovac i četvero članova njegove uže i šire porodice protiv Marka Munjize/, a jedna usvajajuća /političarka Maja Dragojević Stojić protiv tadašnjeg narodnog poslanika Milana Tubina/.

Ranije smo pisali da postoji i tužbeni zahtjev privrednika Gorana Marjanovića protiv zamjenika gradonačelnika Prijedora Žarka Kovačevića, gdje postupak još nije počeo, a nakon teksta iz aprila ove godine javila nam se sugrađanka Ana Jež s informacijom da je podnijela tužbeni zahtjev protiv političara Saše Bursaća. Provjerom u sudskim registrima potvrđeno je da su formirana dva predmeta u kojima je Ana Jež tužiteljica, a tuženi su Saša Bursać i Zoran Panić. Objavili smo i da je postojao predmet političarke Maje Dragojević Stojić protiv tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragana Lukača, koji je ona povukla, a nedavno je jedan tužbeni zahtjev protiv Stanislava Liščinskog povukao Dražen Vrhovac.

Zamisli.ba