Bosna i Hercegovina (BiH)će  biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

To je, prema nezvaničnim informacijama, suština presude koju bi Evropski sud (ES) za ljudska prava trebalo da objavi u utorak (29.8.). Presuda je donesena po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željka Komšića. On je, kao Bosanac i Hercegovac, tužio BiH jer ne može da odlučuje o izboru člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, piše Deutsche Welle.

Kovačević je o presudi govorio na lokalnoj televiziji tvrdeći da, iako nije upoznat sa zvaničnim tekstom presude, ima informacije da je ES pozitivno odgovorio na većinu njegovih zahtjeva. „Briše se identitetska i etnička linija, dakle mjesto prebivališta i etnička pripadnost više ne bi trebali biti uzimani u obzir prilikom izbora članova Predsjedništva BiH“, pojasnio je Kovačević u emisiji „Istraga sedmice“, koja je emitovana na televiziji Hayat.

Prema aktuelnom Ustavu i Izbornom zakonu BiH, član državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda bira se iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), dok se članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH). Pravo da se kandiduju za članove Predsjedništva imaju samo pripadnici takozvanih konstituivnih naroda (Bošnjaci, bh Hrvati, bh Srbi).

 

Put u “demontažu” RS-a

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da se ES pretvorio u „političku instituciju“ i da se „neovlašteno upušta u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inžinjeringa u jednoj državi“. Komentirajući rješenja koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda državnog Parlamenta, Blagojević zaključuje da se, uz pomoć ES, „sve protivpravno radi na rušenju RS-a“. To bi, prema njegovim riječima, značilo „demontažu RS-a i unitarizaciju BiH“. „RS ne smije pristati na to, jer bi to značilo i poništavanje suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora“, rekao je Blagojević.

 

Slaven Kovačević je rekao da nakon posljednje presude ES više ne može biti „legitimnog predstavljanja naroda“, na čemu posebno institiraju politički predstavnici Hrvata u BiH. To bi, kako ističe, značajno moglo uticati na buduće pregovore o „ograničenim promjenama“ Ustava i Izbornog zakona BiH i eventualni sporazum državne koalicije u tom smislu. Kovačević smatra da bi ograničene ustavne reforme i izmjene Izborbog zakona trebale biti u skladu s Ustavom BiH, prema kojem se „Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava direktno primjenjuje u BiH“.