Narodna skupština Republike Srpske usvojila je prije nekoliko dana Rebalans budžeta za ovu godinu u iznosu od 5,5 milijardi KM koji je za 140 miliona KM ili 2,6 odsto veći nego planirani budžet.
Ovim rebalansom, dodatno je povećan budžet predsjednika RS Milorada Dodika za 500.000 KM i to za rashode za bruto plate zaposlenih. Rebalansom su povećana i izdvajanja za plate u Vijeću naroda RS za 30.000 KM, u Službi za zajedničke poslove za 16.000 KM, a za ugostiteljski servis Vlade Srpske izdvajanja su povećana za čak 965.000 KM!
UZELI ŠKOLAMA, DJECI I KULTURI I DALI PREDSJEDNIKU
Veća izdvajaja za plate zaposlenih u pomenutim službama platiće djeca, omladina i kultura.
Tako su za 20 miliona KM smanjena izdvajanje za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu, dok su izdvajanja za kulturu smanjena čak osam puta sa prvobitnih 1.250.000 KM na 150.000 KM!
Ako iz gore navedenog nekome još nije jasno da ljudima u vlasti najmlađi nisu prioritet evo još jedna informacija – Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske se upravo zadužuje za 5 miliona KM. Zašto, nije poznato, ali ovaj fond isplaćuje dodatke na djecu, materinske dodatke, pomoć za opremu novorođenčeta, pronatalitetnu naknadu za treće i četvrto dijete te naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju…
I dio javnog sektora ispašta- policija, zdravstvo, pravosuđe, uprava. Oni još uvijek čekaju poziv od Vlade RS kako bi se sastali i pregovarali o povećanju plate od najmanje 160 maraka za svakog radnika, a čekaju i uplatu svih doprinosa i plaćen prekovremeni rad za sve radnike.
Njima će se danas pridružiti i radnici Elektroprivrede RS, za podne su zakazali vanrednu sjednicu.
Savez sinikata RS već je najavio rast minimalne plate za 1. januar 2023. godine, što je izazvalo negodovanje poslodavaca.
SAV BUDŽET DATI PREDSJEDNIKU
Siniša Vukelić, vlasnik i urednikom poslovnog portala Capital.ba za BUKU kaže da je izgleda došlo vrijeme da se i formalno sav novac da Miloradu Dodiku: „Dok ostatak zemlje grca, dok su sve veći troškovi uslijed inflacije, predsjednik smatra da samo on ima nekih potreba koji svi mi moramo da isfinansiramo. Trebamo valjda ukinuti budžet Vlade i sve prebaciti na budžet Predsjednika RS, čak ni na budžet predsjednika, već da se sve veže za Milorada Dodika, pošto samo on izgleda ima potrebe za finansiranjem, pa neka raspolaže kompletnim budžetom, što on i radi suštinski, samo neka se to samo i formalizuje“.
Inače, budžet predsjendika Republike Srpske, za vrijeme mandata Željke Cvijanović, iznosio je nepunih 11 miliona KM, no dolaskom Dodika povećan je 500 posto, sa 10,8 na 55,6 milina KM.
Tako sada, navodi Vukelić, Dodik ima najveći budžet od svih institucija i bivših predsjednika.
Ovdje se, dodaje, radi o sistemski pogrešno postavljenim stvarima gdje ministarska finansija, premijer i ostali članovi njegovog kabineta nemaju kredibiliteta da se suprotstave i raspolažu kako treba sa javnim novcem. Očigledno je, dodaje Vukelić, da postoji i jedan odmak od stvarnog života u Republici Srpskoj. Ako je kriza onda bi njen teret trebali podijeliti svi, a ne nako više, neko manje.
„Ovo nije od juče, oni to rade godinama i do sada je uspjevalo jer nismo bili pod sankcijama, u cjelini nije bio ovakav pad prihoda, i imali su mogućnost zaduživanja na stranom tržištu kapitala. Sada je na naplatu došla godinma pogrešno vođena državna politika, ali i pogrešno vođena fiskalna politika u kojoj se računalo da ćemo se moći unedogled zaduživati i tako finansirati izdatke. Sada počinju da se hvataju za glavu, pa imate situaciju da je čak i ministrica finansija prisiljena da javno prizna da para nema toliko koliko traže sindikalni partneri ili privrednici“, pojašnjava Vukelić dodajući da će u narednom periodu
Biti sve veći pritisak zaposlenih u javnom sektoru, u javnim preduzećima, u obrazovanju, policiji da se povećaju plate.
Zbog toga će vlast pokušati na sve moguće načine doći do novih izvora finansiranja, odnosno zaduživanja, jer dolazi nam izborna godina, u kojoj moraju „kupiti“ nove glasače, a stare zadržati.
„Biće teško, na ivici nemogućeg, ukoliko ova situacija ostane, a to je da nam je kompletni politički vrh na crnoj listi, a znamo da su na stanju i zvanične sankcije, konkretno vidimo da Njemačka odustaje od projekata, a vjerovatno to rade i brojne druge zemlje koje samo to javno ne govore“, zaključuje Vukelić.
RASTROŠNOST VLADE RS
Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da mu je nevjerovatno da je usvojen rebalans budžeta s namjerom da se nešto dodatno troši u jednoj ovako teškoj ekonomskoj situaciji.
Nadalje uvjeren je da će Vlada RS isplatu, odnosno povećanje plata radnicima u zdravstvu, pravosuđu, upravi i policiji pokušati da odgodi što je dalje moguće.
Slaže se da je ekonomska situacija teška, da je budžet u problemima, ali razlog teške ekonomske situacije nije zbog sankcija, podvlači, koliko zbog rastrošnost koju Vlada ima na određenim projektima.
„Ako pogledate situaciju, 100 miliona KM raznoraznih garancija je dato za Jahorinu, koja je u blokadi, 55 miliona maraka je dato za neko skijalište kod Vlasenice, sada je tamo raskopana zemlja i to tako stoji. Potpuno nelogične investicije su rađene, a investicije imaju svoju cijenu i one će doći na naplatu kad-tad. Prvo, kako možete investirati na lokaciji za koju ne znate koliko je palo snijega u zadnjih 10 godina i koliko je bilo snježnih dana. Ulaganja i garancije koje daje vlada, to je sve prilično nesigurno sa aspekta naplate. Pa, evo i situacija koja se pojavila sa IRB-om koji treba da čisti svoje bilanse, pa su svoja potraživanja stavili na prodaju, što je još jedan pokazatelj da je situacija složena“, objašnjava ua BUKU Pavlović.
SAMO SE NA JEDAN NAČIN MOGU POVEĆATI PLATE SVIMA
Ekonomista Igor Gavran za BUKU kaže da je stanje u budžetu i rastuće obaveze Republiie Srpske po osnovu zaduživanja, gdje svako novo zaduživanje sve nepovoljnije i s vidim kamatnim stopama, ne ostavljaju prostor za povećanja plata.
Čak je, dodaje, upitna i održivost postojećeg nivoa plata i drugih rashoda, obzirom da je ekonomska situacija u RS puno lošija nego u F BiH, posebno kad je riječ o zaduženosti i budžetu, ali i imovini jer osim Elektroprivrede RS praktično sve ostalo je odavno rasprodano i nema “rezervi” te vrste koje se mogu aktivirati u slučaju krize.
„Zahtjevi brojnih radnika za povećanjem primanja jesu opravdani, posebno jer su iscrpljeni inflacijom protiv koje vlasti nisu djelovale već se naprotiv naslađivali rastom javnih prohoda, ali njihovo ispunjavanje je teško izvodljivo i zahtjeva reforme i promjene propisa da bi se moglo provesti. Jedini izvodljiv način da se omoguće povećanja plata svima jeste da se smanjenjem poreza i/ili doprinosa smanje opterećenja koja poslodavci i radnici moraju platiti po osnovu svojih ličnih primanja i da se tako otvori za povećanje neto plata“, zaključuje Gavran.
Svi naši sagovornici se slažu da su pred nama teški mjeseci i godine, ako se nešto ne promjeni.
A promjene se, nažalost, ni ne naziru.
