Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ponovo je Državnom sudu dostavilo uređenu optužnicu protiv Veljka Brajića i drugih, koji se terete za zločine počinjene u Briševu kod Prijedora 1992. godine, kada je ubijena 61 osoba, a nekoliko žrtava silovano i seksualno zlostavljano, potvrđeno je za Detektor.
Spomen-obilježje u Briševu.

Tužilaštvo BiH jučer je Sudu ponovo dostavilo uređenu optužnicu protiv Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića, koji se terete da su, u svojstvu visokih komandanata Vojske Republike Srpske (VRS), Kriznog štaba Ljubovija i pripadnika oružanih formacija, krajem jula 1992. godine planirali i učestvovali u oružanom artiljerijskom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo, nastanjeno uglavnom civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti, i okolna mjesta u blizini Prijedora.

Iz Državnog suda za Detektor su ranije naveli kako su 23. januara zaprimili uređenu optužnicu Tužilaštva.

“Sud je istu dana 6. februara 2024. godine ponovo vratio Tužilaštvu BiH na uređenje”, saopćeno je iz Suda BiH, iz kojeg nisu naveli razloge zašto je optužnica po drugi put vraćena na doradu.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, u Briševu je u samo nekoliko sati ubijena 61 osoba, među kojima je najmlađi bio dječak od 16 godina, a najstarija žrtva imala je 81 godinu, kao i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti.

“Tri osobe su nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prilikom napada počinjena su silovanja i seksualna zlostavljanja nekoliko žrtava, a više desetina osoba, uglavnom muškaraca, odvedeno je u nezakonito zatočenje u prijedorske logore, te je nekoliko žrtava preminulo tijekom transporta, a u logoru ‘Omarska’ ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa”, ranije je objavio Detektor.

Prilikom napada uništavani su i zapaljeni vjerski i civilni objekti, a preživjelo civilno stanovništvo iz naselja Briševo i drugih obližnjih naselja protjerano je i prisilno preseljeno s tog područja. Nakon napada na ova mjesta, u njima nije ostao živjeti niti jedan stanovnik hrvatske nacionalnosti, a i danas u njemu živi vrlo mali broj povratnika.

Tijela većeg broja žrtava su pronađena, ekshumirana i identificirana uglavnom tokom 1997, 1998. i 2001. godine.

Trenutno pred Sudom BiH traje suđenje optuženom Taranjcu i još osmorici za učešće u nezakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca – u Domu u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji – te njihovom mučenju i ubistvima počinjenim krajem jula 1992. godine.