– Danas sam razgovarao sa nekim iz Slovenije i oni su godinu nakon raspada Jugoslavije riješili pitanje imovine, a u Bosni i Hercegovini još nije riješeno – istakao je u Dnevniku D Federalne televizije visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
– Dakle, ako neko kaže sve pripada meni, tu rečenicu znamo još iz vrtića. Tako nešto ne funkcioniše. Mora postojati fer podjela, fer raspodjela i zbog toga želim reći da to nije politička tema. Prvo bi se trebali razmotriti pravni aspekti, a onda bih preporučio svakako, danas sam pročitao šta je predsjednik RS-a dao kao tumačenje Dejtonskog mirovnog ugovora, ali hajdemo mi ipak prepustiti drugima jer to nam neće pomoći dalje. Svakako je bolje sjediti zajedno i razgovarati – rekao je.
Kaže da je radna grupa imala već tri sastanka.
– To su stručnjaci koji nisu kao ličnosti u prvom redu, nego poznavaoci pravne situacije i prava i oni mogu dati svoj doprinos zajedno sa nama tu. Ja dakle ne želim da ja odlučim to pitanje dekretom. Ne, želim da zajedno sjednemo, da zajedno razmislimo o tome kako Parlamentarna skupština može napraviti državni zakon. Državni zakon ne znači da u njemu mora pisati da državi pripada sve. Ne.
Mora pisati tamo to i to ima država, te i te stvari idu entitetima, Brčkom, ove druge idu kantonima ili općinama, zavisi od pravila i potreba. I mi možemo u tom segmentu doprinijeti. Ja imam isto tako međunarodne stručnjake iz raznih zemalja koji daju svoj doprinos. Podržavaju me i ljudi iz Belgije, Nizozemske, Njemačke i drugih evropskih zemalja. Moram reći da je na mene ostavilo veoma jak utisak koliko imamo pametnih ljudi u toj grupi – kazao je Schmidt, piše Federalna.ba.
Ko čini radnu grupu
Na pitanje zašto je tajna ko čini tu radnu grupu, Schmidt odgovara:
– Svi poznajemo situaciju u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji. Onda bi se ljudi držali njihovih imena, ali nisu bitna imena, bitna su pravna pitanja i zbog toga sam, vodeći računa o tim ljudima koji ne žele postati ni političari ni fudbaleri niti nešto, koji žele samo da daju svoj doprinos u ovoj priči. Zbog toga je dobro da se malo uzdržimo kada su konkretni ljudi u pitanju. Oni treba da rade, a ne da imaju neke javne nastupe.
Istakao je da ovi stručnjaci, ova radna grupa, ne prave nikakav zakon, oni prave samo prijedloge, a to ostaje zakonodavnom organu da napravi zakon u državnom parlamentu.
– Zbog toga je to samo njihov doprinos u njihovom radu. Kad budemo došli do detaljnih pitanja, onda će sigurno biti i javne diskusije za nosioce funkcija i sve ostale i moji saradnici u pravnom odjelu, a i ja sam insistiram na tome. Dakle ne treba se brinuti o transparentnosti procesa – kazao je.
Naveo je da Dodik mora reći šta on želi.
– Njegove ideje o odvajanju nemaju nikakve veze s tim. Da li neki dio zemljišta pripada gradu Banja Luci ili nekoj privatnoj osobi, to nema nikakve veze sa Republikom Srpskom. To svako ko čak i na momenat razmisli može reći: “Pa Milorade, šta to pričaš, pa nije riječ o tome uopće”. Naravno da Republika Srpska kao i Federacija BiH ostaju, kao što ostaje i Brčko. Zbog toga preporučujemo prestanimo sa tim rečenicama: “Ako…, onda ćemo ovako…” One nas neće nigdje dovesti – naveo je.
BiH je nedjeljiva zemlja
Ističe da Dodikova stranka sudjeluje u državnoj vlasti i da je sasvim jasno da je BiH nedjeljiva zemlja.
– Historija posljednjih 30 godina je tako ružna i loša da uopće ne vodi nigdje i nije uredu ako se pravimo da se nije ništa desilo. Znate da je moj prethodnik donio zakon i on se mora još intenzivnije poštovati. To se ne smije zaustaviti pred nečijom pozicijom. Neko ko živi bilo gdje u BiH, svi moraju odgovarati prema tom zakonu – rekao je naglašavajući da se takvi slučajevi moraju procesuirati iz poštovanja prema žrtvama.
Istakao je da je to pitanje pravne države i vladavine prava.
– Ja sam razgovarao sa tužilaštvom i najavio sam da ćemo omogućiti podršku jednog njemačkog državnog tužilaštva koje se bavilo pitanjima holokausta. Ako bi se ustanovilo da zakon nije sročen kako treba, onda sam opet ja tu – kazao je.
Ocijenio je da imamo i dobrih odluka Vijeća ministara te da se i sa Federalnom vladom pokreću stvari.
– Kada je HDZ u pitanju, ako dobro vidim stvari, posljednjih 20 godina je uglavnom bio u vladi i blokirali su isto tako. Želim reći, spreman sam da vodimo diskusije i da prihvatim tu kritiku 3/5, 2/3, 5/8 ili nešto drugo. Postoje jednostavno većine i nije samo HDZ, i SDA je tu. Ja bih rekao birani predstavnici hajde radite svoj posao, volio bih da čujem vaš prijedlog šta treba da bude. I onda ne bi bila potrebna nikakva odluka s moje strane i ja bih stvarno volio da to Parlament sam uradi.
Dakle, treba malo spustiti loptu, smiriti se, ne biti tvrdoglav nego razmisliti o svemu. U Parlamentu je bilo prijedloga da se želi i treba pronaći neko rješenje. Dakle, našli smo jednu rupu u federalnom zakonu koju treba popuniti. Važno je da ovdašnji ljudi sami prave prijedloge i da se nađe neki dogovor. Mislim da se dogovor može i mora dobiti. Ta ideja da se politika sastoji od toga da postoje pobjednici i gubitnici je jedna iskrivljena ideja. Politika se u demokratiji sastoji od toga da se nalaze kompromisi, a kompromis ne znači da je neko izgubio nego da su svi dobili. I zbog toga sam stvarno optimista bez granica i beznadežni optimista da ćemo doći do rješenja. Ja ću tu pomoći, ali sada je Parlament na potezu – poručio je.
O izjavi da su stranke “Trojke” “reformski bošnjački blok” kaže da se oni sami tako nazivaju.
– Kada je riječ o koaliciji na državnom nivou, moram reći da je program koji su napravili svakako reformski. Sadrži evropsku integraciju i provođenje evropskih standarda. To ne znači da druge partije to ne mogu uraditi. Ja znam da mnoge, mislim tu i na SDA, u svakom slučaju imaju jednu vrlo proevropsku liniju, ali nemamo vremena za previše mogućnosti. Ako ne bude fukcionisala, onda će birači opet dati neke svoje ocjene. Nakon 100 dana ćemo da sagledamo malo situaciju – ocijenio je.
Mora postojati komisija za istinu
O izjavama federalne ministrice kulture i sporta Sanje Vlaisavljević kaže da je u svom govoru u Vijeću sigurnosti govorio o tome.
– Riječ je o tome da ljudi koji su počinili ratne zločine i koji su odslužili svoju kaznu u društvu ne bi trebali, prema mom mišljenju, imati prominentnu ulogu. Ti ljudi su počinili svoja djela i učinili bi dobro kada bi se izvinili i kada bi malo pokušali na taj način da to isprave u odnosu na svoje žrtve. To nije prošlo, on je odslužio svoju kaznu, ali taj čovjek kao čovjek mora živjeti i boriti se s tim šta je učinio, a i žrtve moraju živjeti s tim šta je on učinio. Dakle, zbog toga smatram da svi zločini koji su dokazani i dosuđeni u Hagu, moraju se obuhvatiti krivičnim registrom u BiH. Mora postojati komisija za istinu. Sve drugo nas neće odvesti koraka dalje – smatra Schmidt.
Ističe da su protesti, odnosno diskusije i debate sasvim normalni u demokratiji.
– Ja nisam normalnost u demokratiji. Demokratija izgleda drugačije. Ja sam pomoćno sredstvo za to da se držimo Dejtonskog ugovora i da se on poštuje. Svaki protest, ako je miran, to je uredu. Nekada bih doduše želio da protesti idu malo i prema Parlamentu. Smiješno je, smijurija jedna da smo četiri godine imali vladu, a kakva je njena pozadina bila ustvari. Mislim da te odluke vode zemlju naprijed i da se građani i građanke, ne samo oni koji protestuju, da će u Parlamentu doživjeti i dobiti nove dobre odluke – navodi te zaključuje:
– Ljudi žele transparente izbore. Povjerenje ljudi u korektnost glasanja, mi to u BiH svi znamo, nije baš tako jako. To se mora ojačati i zbog toga postoji taj tzv. paket integriteta izbora i želimo da na sljedećim lokalnim izborima imamo npr. možda elektronsko prebrojavanje glasova. To je jedan zadatak za institucije i Parlament narednih mjeseci i ja ću rado pomoći – zaključio je Schmidt.
