Poznati sanski imam Husein Kaltak, koji već duži niz godina vrši imamsku službu u mjestu Vrše, dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, za mjesec dana će u penziju, a mještani će ga posebno pamtiti po njegovoj ljubavi prema baštovanstvu.
Džamija i imamska kuća u ovome živopisnom selu okruženi su pravim botaničkim vrtom u kojem uspijeva bogat i raznovrsan biljni svijet, a za izgled cijeloga prostora najzaslužniji je upravo Kaltak.
“Ljubav prema cvijeću i biljkama naslijedio sam od majke i od tada je to moja velika ljubav i strast. Ovome hobiju posvećujem mnogo vremena, a samo da sa zalije i održava ovakav prostor potrebno je oko dva sata vremena dnevno”, kaže Kaltak.
Dodaje kako oko cvijeća uvijek ima posla, jer cvjetove koji uvenu treba ukloniti kako bi mogli izrasti novi, a biljkama treba davati minerale i hranu kako bi rasle i napredovale, te ih redovno štititi od raznih štetočina.
“U svemu mi pomaže supruga, djeca su nam odrasla i imaju svoje živote, tako da se nas dvoje možemo posvetiti onome što volimo. Održavamo sve urednim i čistim, jer čistoća je pola zdravlja”, kaže Kaltak.
Dodaje kako posebnu ljubav gaji prema egzotičnim biljkama, koje nisu karakteristične za naše podneblje, pa u svome vrtu uzgaja limun, bananu, mandarinu, smokvu i kivi.
Prema njegovim riječima, klima se u posljednje vrijeme znatno promijenila, pa ove biljke svake godine cvjetaju i daju plodove. Dodaje kako je limun veoma zahtjevna biljka, ali da može uspjeti i na našim prostorima, baš kao i banana, koju sada uzgaja sve veći broj ljudi na ovim prostorima. Kod svoje kuće u Sanskom Mostu prije nekoliko godina posadio je pravu malu plantažu od desetak stabala banana koje povremeno daju i plodove.
“Banane sam zasadio sasvim slučajno nakon što sam od jednog poznanika dobio sjeme. One traže puno vode i vlage, pa ih treba često zalijevati. Nažalost, naši klimatski uslovi onemogućavaju da se dobiju ukusni plodovi, jer banane zahtijevaju puno više topline i svjetla, to im daje šećer. Ipak, imaju veoma zanimljivo stablo i lijep su dekor”, kaže Kaltak.
Pored južnog voća, u lejama oko džamije i imamske kuće zasadio je i različito povrće koje svake godine bogato rađa, a Kaltak kaže kako je prošle godine ubrao rekordan primjerak paradajza koji je težio 1,6 kilograma. Slično je i sa voćkama, pa se stiče utisak da sve što Kaltak dira svojim rukama raste i rađa.
Ovaj imam kaže kako vlastitim primjerom želi motivisati i druge da se bave baštovanstvom i biljkama ukrašavaju okolinu u kojoj žive, a dodaje kako je to u skladu i sa religioznim svjetonazorima.
Kada uskoro ode u penziju, kako ističe, nastaviće se baviti vrtlarstvom u krugu svoje porodične kuće, a nada se kako će njegovi nasljednici u džematu Vrše nastaviti održavati ovaj rajski prostor.
Nezavisne
