Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvoz u Sjedinjene Američke Države je u prvoj polovini ove godine povećan, iako stručnjaci smatraju da je na to jednim dijelom uticala inflacija.

Naime, izvoz u jednu od najvećih svjetskih ekonomija ove godine je povećan za nekih 20 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su istakli za “Nezavisne” da je u prvoj polovini ove godine ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i SAD iznosio 230.407.572 KM.

“Ukupan izvoz iz BiH u SAD u prvom polugodištu 2023. godine iznosio je 107.541.415 KM. Ukupan uvoz iz SAD u BiH iznosio je 122.866.157 KM”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Prema njihovim riječima, najviše izvezene vrijednosti u SAD su robe carinske tarife 93, i to oružje, municija, njihovi dijelovi za 58,24 miliona KM, te tarife 94, namještaj, posteljina, madraci i slično za 10,72 miliona KM.

“To je i tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi za 7,84 miliona KM. Sa druge strane, najveća uvezena vrijednost jeste carinska tarifa 27, a to su mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi za 86,13 miliona KM, tarifa 84 – nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji za 6,68 miliona KM, te tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi 4,84 miliona KM”, kazali su iz STK BiH.

Dodali su da je u istom periodu prethodne godine ukupan izvoz u SAD iznosio 85.724.476 miliona KM, dok je uvoz u BiH u posmatranom periodu iznosio 120.973.028 KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da inflacija sigurno ima značajnu ulogu u povećanju vrijednosti izvoza, ali u konkretnom slučaju SAD možda još i više njihova rastuća tražnja za oružjem i municijom.

“Poznato je da prazne vlastite zalihe koje su ograničene radi snabdijevanja oružjem i municijom Ukrajine i zbog toga moraju kupovati više izvana kako bi ova izdvajanja nadomjestili. Nažalost, ne vidim pozitivne promjene u našem izvozu izvan ove kategorije i izvan efekata inflacije”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da je teško očekivati da BiH može mnogo toga ponuditi za izvoz u SAD, ali sigurno nam aduti mogu biti jedino visokokvalitetni proizvodi.

“Svojevremeno smo u izvozu malina u SAD prednjačili i bili među vodećim u svijetu, dakle sigurno imamo potencijal, ali je teško identifikovati koji konkretan proizvod je naša moguća sljedeća velika prilika. Mislim da ipak prije svega treba da koristimo prilike bližih tržišta gdje imamo realno veće šanse iako nikako ne treba zapostavljati ni američko”, naglasio je Gavran.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je da su pokazatelji u porastu, iako se dio može pripisati i rastu cijena na tržištu, naročito kada je u pitanju gorivo.

“Raditi izvoz za SAD nije lako jer se radi o ogromnom i zahtjevnom tržištu. U bivšoj državi to su radili samo najveći, ali ni tada rezultati nisu bili impresivni. Ako bismo realno procjenjivali potencijal bh. privrede, ima više šansi na Bliskom i Srednjem istoku i u Africi ako se već traže mogućnosti za povećanje izvoza i diversifikacju tržišta”, pojasnio je Raković.