Generalna skupština UN-a bi u aprilu ili maju trebala razmatrati ovu rezoluciju čiji tekst još nije poznat javnosti. Da bi rezolucija bila usvojena, potrebna je dvotrećinska podrška, tj. da za nju glasa više od 130 članica UN-a. Misija Bosne i Hercegovine u UN-u na čelu s ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom duže vrijeme kontinuirano radi na tome da osigura podršku potrebnog broja zemalja.
Razlog zbog kojeg se odlučilo da se rezolucija predloži Generalnoj skupštini, a ne Vijeću sigurnosti UN-a, jeste što bi bilo skoro pa nemoguće da Vijeće sigurnosti usvoji tu rezoluciju. Podsjećamo, Velika Britanija, kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, 2015. godine je predložila rezoluciju o genocidu u Srebrenici, ali je Rusija, kao još jedna stalna članica Vijeća sigurnosti, uložila veto. Dakle, to se desilo na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.
Izgledno je da bi se prethodno opisana situacija ponovila ako bi Vijeće sigurnosti ponovo razmatralo rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
S druge strane, u Generalnoj skupštini ne postoji mehanizam veta, što znači da odluka dvije trećine država predstavlja konačnu odluku. Naime, riječ je o principu “jedan član-jedan glas”, tj. glas svake države je jednak. Shodno tome, bh. misija u UN-u je na velikom zadatku jer nije lako osigurati podršku više od 130 država. Za to je potrebno veliko političko, diplomatsko i pravno umijeće.
Iza podrške stoje velike sile u svijetu, a usvajanje bi dovelo mogućnost tužbi, naplate ratne štete, sankcionisanje agresora na BiH tokom rata kao i centralizaciju i demokratizaciju zemlje po uzoru na sve zemlje EU.
Ako je suditi po reakcijama vlasti u Srbiji i entetitetu Rs, onda je moguće zaključiti da se stvari odvijaju u prilog tome da rezolucija bude usvojena. Veliki broj zemalja, među kojima su Zapadne, već su odlučile da podrže rezoluciju. Očekivano, Rusija je među zemljama koje su protiv rezolucije, što je jedan od značajnijih izazova za Bosnu i Hercegovinu. To znači da je posrijedi velika diplomatska borba.
Predstojeća godišnjica genocida u Srebrenici bit će obilježena nizom značajnih aktivnosti u New Yorku, gdje je UN-ovo sjedište.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović poslala je posredstvom stalnog ambasadora Srbije UN-a pismo kojim pokušava kod članica Ujedinjenih naroda (UN) izlobirati da ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
U Generalni sekreterijat UN-a poslana su dva pisma. Pismo srbijanskog ambasadora Nemanje Stevanovića uz koji je kao popratno dostavljeno pismo Cvijanović.
Treba istaći da je članica Predsjedništva BiH pismo poslala putem ambasadora Srbije i ignorisala misiju BiH pri UN-u. Interesantno je i da ambasador Srbije Željku Cvijanović naziva u pismu oslovljava kao “članicu Predsjedništva Srbije” (Serbian member of Presidency”. Dokumente je objavio Ivica Puljić, novinar koji živi i radi u Washingtonu
Stevanović neispravno navodi da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i da ima obavezu obavijestiti o svakom aktu koji “narušava mir, sigurnost i stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine sa širim implikacijama na mir, sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana”.
