Jedan od najvećih izazova s kojima se posljednjih godina susreće bh. privreda je nedostatak radnika, koji je nedvojbeno vezan uz iseljavanje.

Radnika nedostaje u svim oblastima, od građevinske do saobraćajne. Problem imaju i ugostitelji, posebno jer se bliži ljetna turistička sezona u susjednim državama Hrvatskoj i Crnoj Gori, piše Večernji list.

U ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje 8.000 radnika u sektoru ugostiteljstva, a u jeku turističke sezone taj problem postaje još izraženiji jer ugostiteljski radnici u velikom broju odlaze na sezonski rad u inozemstvo. Očekuje se da ovaj trend bude nastavljen i ove godine.

Prema nekim procjenama, oko 20 posto konobara, kuhara i pizza-majstora ponovo će tokom ljetne sezone na neku od okolnih primorskih destinacija, gdje ih očekuju plaće od 1.200 do 2.000 eura, što je mnogo više nego što mogu zaraditi u BiH.

Dodatna prednost je i to što imaju plaćen smještaj i topli obrok.
– BiH ostaje bez radne snage, a pogotovo kvalitetne radne snage. Problem je veliki i s restoranima i hotelima koji ostaju bez kvalitetnih kuhara, konobara, tako da će se to osjetiti i na kvaliteti našeg turizma ove godine – smatra Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti entiteta RS.

Prokomentirao je i kako bi se mogla zadržati radna snaga.

– Jedini način za zadržavanje radnika je da konobar bude prijavljen i da mu bude plaćen i rad i prekovremeni rad te da plaća bude veća. Jednako tako i kuharima. Ima još posla koji bi trebalo uraditi kako bismo radnike zadržali ovdje – kazao je Savanović.

U ugostiteljskoj djelatnosti je, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, bilo zaposleno 27.315 radnika, koji u prosjeku primaju plaću u iznosu od 757 KM, što je daleko ispod prosječne plaće koja, prema posljednjim podacima u FBiH, iznosi 1.261 KM.
Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika.
Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima, kao što su trgovina, skladištenje, te u sektoru prometa, nastavit će se.

– Najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika – ističe Raškaj.

Dodaje “kako ono što radnici očekuju je rast plaća, više slobodnog vremena, ali i neradnu nedjelju, koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, jer mnogo informacija koje prikupljamo govore nam da građani ne odlaze danas u velikom broju zbog plaća, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena”.