Svijet bez kafe je nezamisliv onima koji su se “navukli” na taj napitak, s njim počinju dan, završavaju ga, popiju koju u međuvremenu. Koliko god se radilo, čini se da će se uvijek uhvatiti neka pauza za kafu.

Gledajući koliko se kafe pije po broju stanovnika, BiH je 12. na listi, zato ne iznenađuje što smo se svi uhvatili za glavu kad se pojavila informacija da bi kafa ponovo mogla poskupjeti.

Espreso je u kafićima već od dvije do tri marke na turističkim destinacijama, a i druga mjesta, koja nisu turistička, počinju se voditi tim primjerom i dižu cijenu.

Ono vrijeme kad se za 10 KM moglo počastiti sve prisutne u kafiću, davno je otišlo u prošlost. Zbog svega što se dešava u svijetu cijena bi mogla još rasti. Još u aprilu ove godine objavljena je vijest o poskupljenju kafe te je dovedeno u pitanje hoće li je uopšte biti. Farmeri u Vijetnamu suočili su se s ogromnom sušom i počeli su uzgajati druge kulture koje mogu uspjeti. S druge strane, oni u Brazilu ističu da će kafe biti i da cijene ne rastu samo zbog sirove kafe već i zbog inflacijskih troškova uopšteno.

Sad su sve oči uprte upravo prema Brazilu jer ta zemlja proizvodi trećinu svjetske kafe.

– Svi gledaju u nebo jer, ako sada padne kiša, biljke bi trebale biti dovoljno zdrave i bujno cvjetati, ali ako kiša stigne u oktobru, dogodine će se bilježiti pad uroda i stres na tržištu će se nastaviti – kazao je Felipe Barreto Croce, izvršni direktor FAFCoffees u Brazilu.

Međutim, sad se pojavio novi problem, a koji je, kako stvari stoje, zakuvao Brisel. Firme koje u Evropi nabavljaju kafu morale bi dokazati da njihovi nabavni lanci ne potiču krčenje šume, i to do kraja godine.

– Rok je vrlo ambiciozan. Vjerujemo da bismo saradnjom mogli podstaći čelnike EU da pokažu više spremnosti za pomjeranje tog datuma – rekla je u razgovoru za Rojters čelnica Međunarodne organizacije za kafu (ICO) Vanusia Nogueira.

Iako ni ona sama nije ponudila datum, rekla je da se u roku koji je dao Brisel ne može napraviti ono što je potrebno. Upitana šta će se desiti ako uzgajivači prekorače rok, Nogueira je rekla da će EU “naći neko rješenje”.

Evropljani jako vole kafu i neće se htjeti odreći svog omiljenog napitka, smatra. Udruženja poljoprivrednih proizvoda već su upozorile da ni evropski IT sistem nije spreman za prijavu potrebne dokumentacije. Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC) sprema se na samitu usvojiti deklaraciju kojom se od EU traži da odgodi stupanje na snagu uredbe o deforestaciji, rekao je zamjenik honduraškog ministra za uzgajanje kafe Karlos Murillo. I tako smo se našli u vrtlogu problema iz kojih očigledno ne znamo izaći.

Ekipa Večernjeg lista odlučila je porazgovarati s vlasnikom pržionice kave u BiH. S obzirom na to da je jedan od manjih igrača na tržištu, zamolio je za anonimnost i iz svog ugla objasnio situaciju.

– Cijene sirovina su porasle. Ako pričamo o vremenu od početka pandemije do danas, cijena kilograma kafe porasla je više od 300 odsto. Međutim, reći ću vam još nešto, cijene su visoke i zbog velikih igrača. Oni diriguju situaciju na tržištu i, da hoće, mogli bi biti i do 30 odsto jeftiniji. Međutim, i njih ne treba potpuno kriviti jer su digli standard, od plata do svega ostalog – priča sagovornik.

Ističe upravo te dodatne stvari zbog kojih je cijena kafe rasla.

– Vi možete reći da je kafa skupa u kafićima, ali sagledajmo sve iz nekog drugog ugla. Ko ode u neke evropske zemlje, neka uporedi njihove kafiće s našima i koliko se kod nas ulaže u ugostiteljske objekte, a koliko vani. U obični kafić se u BiH uloži od 100 do 250 hiljada maraka da bi sve bilo na najvišem nivou. I logično, ako ti taj ugostitelj nudi ambijent, toplinu, ugodan boravak u objektu, onda je red da se to i plati te smatram da te dvije marke nisu puno. Na kraju krajeva, rasla je i cijena radne snage. Danas dobrog konobara morate i platiti. Logično da će na moru kafa biti dva ili dva i po evra kad konobara plaćaju oko dvije hiljade evra. Sve se mora uzeti u obzir – priča sagovornik.

Uticaj svega

Kaže i da se možemo samo nadati da će klimatska situacija ići u prilog kafi, iako sad ništa ne izgleda bajno.

– Kafa je ipak roba sa berze, a znate da na takvu robu sve utiče – zaključio je sagovornik. Biće zanimljivo u idućem periodu pratiti situaciju s kafom uz, naravno, šolju kafe.