Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti milijarde eura za razvojne projekte kroz Plan rasta Europske unije, no od toga za sada nema ništa jer vlasti Rs odbijaju prihvatiti paket od 113 provedbenih mjera i to stoga jer, između ostalog, ne žele da BiH dobije jedinstveni broj za hitne telefonske pozive.
Danas je o ovome govorio premijer Rs Radovan Višković, koji je kazao kako u ovom entitetu ne žele da u Sarajevu bude jedinstveni pozivni centar za hitne pozive iako je to praksa u svim državama.
BiH je jedina država u Europi u kojoj ne postoji jedinstveni broj kojega se može pozvati u hitnim slučajevima, jer se tome uporno protive u RS inzistirajući da svaki entitet to regulira za sebe i tvrde da bi se u protivnom narušio ustavni ustroj države.
“Zar nije logičan naš prijedlog da budu dva pozivna centra, jedan u RS a drugi u Federaciji BiH”, kazao je Višković.
Čelnici političkih stranaka koje čine vlast na državnoj razini u BiH u ponedjeljak su se, bez rezultata, sastali u Sarajevu ne bi li pokušali deblokirati proces donošenja reformskih zakona na kojima inzistira Europska unija, kao i donošenje budžeta za ovu godinu. Sve to je pretpostavka da Europska komisija dopusti dodjelu sredstva osiguranih za države zapadnog Balkana kroz projekt nazvan Plan rasta.
Cijeli paket vrijedi šest milijardi eura, a ta bi se sredstva dodjeljivala kroz konkretne projekte za koje suglasnost daju tijela EU. Procjena je kako bi BiH na taj način mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.
Ta bi sredstva trebala osigurati snažniji rast privrede, ojačati vladavinu prava, i učiniti funkcionalnijima različite institucije, kao i osnažiti poslovnu klimu i sačuvati ljudske resurse u BiH. Reforme su istodobno usmjerene na stvaranje uvjeta za osiguranje ‘zelene’ energije, digitalne tranzicije te bolje informatičke infrastrukture, uključujući poboljšanje kibernetičke sigurnosti.
Na Vijeću ministara BiH 30. aprila utvrđeno je postojanje suglasnosti o 110 provedbenih mjera nužnih za odobravanje projekata što bi se financirali kroz Plan rasta, dok su tri mjere zbog blokada iz Republike Srpske ostale neusuglašene.
Uz to što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio Višković, dužnosnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dopustiti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sucima i ultimativno traže njegov preustroj.
Vlasti u BiH su se nadale kako će im u Bruxellesu ipak ponovo “progledati kroz prste” i prihvatiti paket provedbenih mjera bez tri sporne tačke, a premijer RS to je sveo na računicu po kojoj bi mogli dobiti 95 posto od milijarde eura jer su u tom postotku ispunili zahtjeve Europske komisije.
“Izvijestili su nas da ispod ove tri neusuglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena crta i uvjet je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao ako je to uvjet nema potrebe za daljnjim razgovorima”, zaključio je Višković.
