Kada je u novembru prošle godine bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj na sjednici Vijeća sigurnosti upozorio da je visoki predstavnik Christian Schmidt svojom odlukom u izbornoj noći (2. oktobar) prekršio Dejtonski sporazum, Ustav Bosne i Hercegovine i međunarodne presude našao se pod žestokim kritikama počev od Schmidta, Američke ambadsade u BiH, Hrvatske, Čovićevog HNS-a…
Alkalaj je tada, podsjećamo, istakao da je visoki predstavnik postupao mimo Aneksa 10, gdje BiH dolazi do destabilizacije i ne može nastaviti svoj put u EU i NATO.
– Po ustavu BiH je demokratska država. OHR je prekršio taj princip i nametnuo zakone na dan izbora. Tako je prevario glasače jer bi glasali drugačije da su znali koje su izmjene. Prevario je i političke stranke – dodao je Alkalaj.
Pitao je kako BiH može provesti svoje ustavne principe ako su izborna pravila promijenjena nakon izbora.
– Visoki predstavnik je to omogućio, a ne može raditi ono što je suprotno Ustavu BiH. Ustav nije dio civilnog dijela Dejtonskog sporazuma. Ustav tumači Ustavni sud, a ne visoki predstavnik – kazao je.
Dan poslije Alkalajevog istupa u Vijeću sigurnosti oglasila se Američka ambasada u BiH koja je stala u odbranu i zaštitu Schmidta.
– Stav Vlade SAD-a o postupku visokog predstavnika 2. oktobra kristalno je jasan i izražen u blogu ambasadora Murphyja. Odluka stalnog predstavnika BiH pri UN-u da svoje vrijeme tokom jučerašnje debate Vijeća sigurnosti UN o BiH iskoristi za propagiranje neistina o visokom predstavniku i međunarodnoj zajednici ne ide u korist Bosne i Hercegovine. Razočaravajuće je da je dao prednost uskim političkim interesima umjesto državnim interesima svoje zemlje – nešto što je nažalost već predugo norma u BiH. BiH se suočava sa mnogim ozbiljnim izazovima. Vrijeme je da njeni lideri prionu na posao – dodali su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Alkalaj je tada odmah uzvratio, ali odgovor i pojašnjenje nikad nije dobio:
– Ako mi bilo ko iz Ambasade SAD-a kaže šta je to bilo neistinito ili lažno u mom izlaganju, spreman sam se javno izviniti.
Čovićev HNS je tada poručio da “Alkalajeve bezočne laži na račun visokog predstavnika i njegovogog ureda, hrvatskih političkih stranaka i susjednih država su opasan presedan i dodatno izoliraju položaj naše države u svijetu”.
Naravno, i predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti kritizirao je Alkalaja, a očekivano oglasio se i Schmidt.
– Predizborna kampanja je završena. Vrijeme je za sračunato političko manipuliranje – što smo, nažalost, vidjeli i tokom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a – je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: Ispunjavanje uslova za integraciju u EU, podsticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje – poručio je visoki predstavnik.
Šta se dešava godinu poslije?
U Izvještaju o napretku BiH za 2023. koji je šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler uručio 8. novembra predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, Evropska unija otvoreno priznaje da je Vlada FBiH imenovana isključivo zahvaljujući “maloj” pomoći Christiana Schmidta. Tačnije, sve što je Alkalaj govorio u Vijeću sgurnosti tada oni su samo potvrdili da je tačno.
– Nova vlada entiteta Federacija, na čelu sa liderom SDP-a Nerminom Nikšićem, imenovana je krajem aprila, a nakon što je visoki predstavnik suspendovao Ustav entiteta Federacija kako bi to omogućio – eksplicitno je navedeno u izvještaju Komisije.
Pored toga, Brisel je priznao i da je “visoki predstavnik imao više intervencija po izbornim pitanjima, uključujući i tokom večernjih sati na dan izbora, što je prema ocjeni OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost”.
U 14 kriterija koje naša zemlja mora ispuniti na evropskom putu, kako bi dobila zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora, izričito su navedeni “demokratija” i “vladavina prava”, koje je Schmidt uz podršku EU-a i prekršio.
– Osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima, provedbom OSCE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru. Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci), navodi se između ostaloga u kriteriju “demokratija”.
Evropski standardi, preporuke OSCE-a i Venecijanske komisije, te presude Evropskog suda za ljudska prava očigledno su samo mrtvo slovo na papiru, koje upravo međunarodna zajednica i njeni predstavnici svjesno krše u BiH, istovremeno zahtjevajući izričito da se “demokratija” i “vladavina prava” moraju ispoštovati kao kriteriji EU-a za otpočinjanje pregovora o članstvu u evropskoj porodici.
Faktor