Tijela nadležna za pitanja granice u Srbiji i Hrvatskoj ignorišu pozive iz Bosne i Hercegovine da se ponovo otvore pitanja o graničnim linijama između ove tri zemlje, a kako stvari sada stoje, ni u budućnosti ne treba očekivati pomak u vezi s ovim pitanjem.

Iz Izvještaja o radu Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine može se zaključiti da višedecenijski problemi u vezi s pitanjem granice i dalje stoje, odnosno da se trenutno, kada je riječ o graničnim linijama sa Srbijom i Hrvatskom, ne radi ništa.

“Poslali smo dopis i prema Beogradu i prema Zagrebu sa željom za nastavak razgovora o rješavanju graničnih pitanja, međutim nismo dobili nikakav odgovor ni od Zagreba ni od Beograda. Posljednji razgovori sa Hrvatskom vođeni su tamo negdje 2010. ili 2012. godine, a isto tako je i sa Srbijom”, rekao je Željko Obradović, član Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine.

On kaže da trenutno, jedino sa Crnom Gorom postoje neke aktivnosti u vezi sa granicom te da se radi na pripremama za obilježavanje granične linije.

Kada je riječ o Srbiji i Hrvatskoj, Obradović kaže da su još ranije sa Srbijom potpisali protokol o tromeđnoj tački između Srbije, BiH i Crne Gore te da se radi na pripremama da isti protokol bude potpisan između Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Podsjećanja radi, Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan je u Beču u avgustu 2015. godine, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ga je ratifikovalo u januaru 2016. godine.

“Očekujemo odgovore na naša pisma koja smo poslali na adrese Republike Srbije i Republike Hrvatske, a u vezi s nastavkom aktivnosti na rješavanju graničnih pitanja”, navedeno je u izvještaju Državne komisije za granicu koji bi uskoro trebalo da razmotri i Savjet ministara BiH.

Kada je riječ o samoj granici, problemi sa Hrvatskom i Srbijom su višedecenijski i što se tiče susjednih zemalja, BiH je jedino granicu riješila sa Crnom Gorom. Konkretno, sa Srbijom je problem u četiri tačke i to hidroelektrane Zvornik i Bajna bašta, a sporno je i deset kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

Posljednja aktivnost u vezi sa rješavanjem ovog problema bila je ta da su se članovi Državne komisije BiH posvađali između sebe s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji u septembru prošle godine otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

Što se tiče granice sa Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke i to granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke Une.

BiH je sa Hrvatskom još ranije zaključila Ugovor o granici, međutim on nikada nije ratifikovan, a kako stvari sada stoje, neće ni biti.

Još ranije, iz Državne komisije za granicu apelovali su na Hrvatsku da se to pitanje riješi, ali Hrvatska nije pokazala volju za to, što i ne čudi, s obzirom na to da od zemalja bivše Jugoslavije, jedino Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju riješeno pitanje granice, dok će ostali manje-više, prema nezvaničnim informacijama, morati na arbitražu.