Cijena nafte na benzinskim pumpama trenutno su u padu. Na nekim pumpama se kreću od 2.10 do 2.40 KM. Kad padne cijena nafte, trebalo bi da padnu i cijene namirnica u marketima jer trgovci poskupljenje prvih pravdaju poskupljenjem drugih. To se ipak ne dešava. Pitali smo stručnjake zašto?
Cijene goriva su u padu ali bi kod nas, sudeći bar po ekonomistama, mogle da budu značajno niže. Cijena nafte i naftnih derivata 10. septembra bile su najniže od 2021. godine., ali vlasti nisu reagovale i kupile naftu. Nakon samo dva dana, cijena je skočila za 4 odsto, kaže ekonomista Draško Aćimović.
Dodaje da cijene naftne i naftnih derivata u maloprodaji slobodno formiraju privatne firme, a ne država, te da je velika laž vlasti u BiH da se one usklađuju sa berzanskim.
“Ako pogledamo isti period prošle godine i uporedimo sa sadašnjim, prema berzanskim cijenama, pad cijena je za oko 15 procenata ili jednostavnije, gorivo bi, ako prate te berzanske cijene trebalo da bude jeftinije 30 ili 40 feninga u ovom momentu.
Laž je da vlasti žele niže cijene jer to znači manje poreza, akciza i svega ostalog, a vidimo da oni žive samo od toga jer nemamo nikakvih investicija”, ističe Aćimović.
Ako pada cijena goriva, da li će posljedično padati i cijene osnovnih životnih namirnica, ako znamo da proizvođači i trgovci poskupljenja pravdaju povećanjem cijena energenata odnosno svojih troškova?
Anketirani građani smatraju da bi trebalo, ali da se to vjerovatno neće desiti jer, smatraju oni, cijene diktiraju uvozni lobiji. Odgovornom smatraju državu koja trgovine ne kontroliše.
Odgovornost je na državi koja bi, prema dugoročnim planovima, na berzi trebalo da kupuje po određenoj cijeni za određen vremenski period. Tako bi proizvođači i trgovci mogli da planiraju svoju proizvodnju ili prodaju. Izuzetno je važno i da ima rezerve energenata, koje su u Srbiji i u EU skoro popunjene, dok su one u BiH oko 3 odsto, objašnjava Aćimović.
“Kod nas toga nema pa je vrlo je teško i jednim i drugim da odrede stvarnu cijenu ili ih spuste jer se niko ne brine da im garantuje cijene goriva u određenom periodu, da znaju da će u tom mjesecu biti ta cijena goriva. To je razlog zašto se i oni boje. Pokušavaju da naparave jednu zalihu, jedan dio njih, dok drugi pokušava da i na tome ima ekstraprofit”, objašnjava Aćimović.
Potrošači nisu u stanju da svojim platama i penzijama isprate rast cijena te nam je potrebno socijalno odgovorno poslovanje trgovina i trgovinskih lanaca, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.
“Trebalo bi da se većem broju proizvoda, najviše osnovnih životnih namirnica ograniči marža, da bi građani znali da u određenim trgovinama, po prihvatljivijim cijenama mogu kupiti osnovne životne namirnice”, mišljenja je Petoš.
Dok država, ali i poslovni subjekti ne postanu društveno odgovorniji, građanima ostaje da se, kao i do sada, bore da prežive svaki sledeći dan izvodeći magiju koju su usavršili u poslednjih 30-ak godina.
