Odgađanje suđenja za ratne zločine sve je učestalija praksa pred Sudom BiH, a razlog je, mahom, starost, odnosno bolest optuženih, što nikoga ne čudi, budući da su prošle tri decenije od ratnih sukoba.
Biološki sat učinio je svoje, a ključno pitanje glasi – zašto ovi procesi nisu počeli ranije, čime bi se, pred pravosuđem u Sarajevu, izbjegla prolongiranja postupaka.
Ovakvih je primjera mnogo, pa je tako, recimo, zabilježen niz datuma kada su odgođeni glavni pretresi na suđenju bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije RBiH – Atifu Dudakoviću i ostalima.
A prošlo je, treba naglasiti, skoro pet godina od početka suđenja Dudakoviću, kojem se, zajedno sa njegovim nekadašnjim saborcima, sudi zbog stravičnih zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima u zapadnoj Krajini 1995. godine.
Kako radi bh. pravosuđe najbolje svjedoči podatak da je krivična prijava zbog počinjenih ratnih zločina protiv Dudakovića podnesena još 2006. godine, a optužnica protiv njega potvrđena tek 2018. godine.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, prst upire u Tužilaštvo BiH koje se, dodaje, tim procesima nije bavilo na vrijeme.
“Jesmo li trebali čekati da prođe 30 godina, ili nešto malo manje, da bi ti procesi ugledali svjetlo dana? Prosto je neprihvatljivo da nakon podizanja optužnice prođe 13 godina da bi se neko našao u Sudu BiH. A da ne govorimo o slučajevima procesa koji traju po 10 i više godina”, rekla je Graorac za “Nezavisne novine”.
Ona ističe da porodice žrtava traže da oni koji su počinili monstruozne zločine budu najstrože kažnjeni.
“I da svoje kazne služe u zatvorima u BiH, a ne da odu iz BiH, da im se prije toga ne oduzmu dokumenti, a pravosnažno su presuđeni”, navela je Graorac.
I u Sudu BiH priznaju da je starost optuženih često otežavajuća okolnost kad je u pitanju trajanje procesa.
“Naglašavamo da na učestalost održavanja suđenja u predmetima ratnih zločina poseban uticaj imaju godine starosti pojedinih učesnika, odnosno samih optuženih i svjedoka, a što je svakako uzrokovano protekom više od 30 godina od samih događaja koji su predmet krivičnog postupka”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.
Kako dodaju, nije rijetkost da se ranije utvrđena dinamika održavanja ročišta mora potpuno izmijeniti usljed zdravstvenog stanja u prvom redu optuženih, a koje, imajući u vidu opštu zabranu suđenja u odsustvu optuženih, može prouzrokovati više uzastopnih otkazivanja.
“U nekim slučajevima može prouzrokovati i višemjesečna odgađanja kada se, na primjer, sprovodi postupak vještačenja s ciljem utvrđivanja sposobnosti lica da učestvuju u postupku”, rekli su iz Suda BiH.
S druge strane, iz Tužilaštva BiH kažu da su, u Posebnom odjeljenju za ratne zločine, u 2023. godini definisani prioriteti u ukupno 26 predmeta, koji su prije toga integrisani iz oko 40 predmeta koji se odnose i obuhvataju iste osobe i događaje.
“Data su obavezujuća uputstva glavnog tužioca prema postupajućim tužiocima za donošenje tužilačkih odluka, te su osigurani potrebni ljudski i tehnološki resursi za realizovanje aktivnosti potrebnih za donošenje tužilačkih odluka u ovim predmetima, uključujući i formiranje tužilačkih timova, ukoliko je bilo potrebno”, rekli su iz Tužilaštva BiH.
Rezultat ovih aktivnosti je, kako dodaju, da je Posebno odjeljenje za ratne zločine u prošloj godini podiglo optužnice u 17 predmeta protiv ukupno 70 osoba, uključujući predmete u kojima su porodice žrtava i stradalih osoba decenijama čekale donošenje tužilačkih odluka, kao što je, recimo, predmet Jošanica.
“U samo ovih nekoliko predmeta obuhvaćena su ubistva više od 1.000 žrtava, što pokazuje da se radilo o izuzetno složenim predmetima”, navode iz Tužilaštva BiH.
