Prošle godine pokrenuta je procedura kako bi se zaštitili sarajevski ćevapi kao brend. Inicijativu je pokrenulo Udruženje sarajevskih ćevabdžija, a mi smo provjerili u kojoj je fazi taj proces.

Kako je za portal Radiosarajevo.ba kazao koordinator zaštite sarajevskih ćevapa Emir Đedović, proces se privodi kraju.

“Zahtjev je objavljen u Službenim novinama, a u naredna dva mjesca postoji mogućnost komentarisanja nakon čega će biti doneseno rješenje”, pojasnio je Đedović.

Kazao je da se iskreno nada i očekuje da će odluka biti donesena uoči velikog događaja u glavnom gradu, Sarajevo Film Festivala.

Podsjećamo, 2023. godine Udruženje sarajevskih ćevabdžija je podnijelo zahtjev da se zaštiti oznaka geografskog porijekla sarajevskih ćevapa, a u specifikacijama je detaljno objašnjeno kako se pravi ovaj specijalitet, njegove osobine i povezanost sa geografskim položajem. Ideju je podržao i Grad Sarajevo.
Mladi par otišao na ćevape i posvađao se. Vlasnik: ‘Čeka ga kartica, ali pod jednim uslovom…‘ Prije 3 dana
Mladi par otišao na ćevape i posvađao se. Vlasnik: ‘Čeka ga kartica, ali pod jednim uslovom…‘

“Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” se proizvodi isključivo od svježeg goveđeg mesa. Kategorizacijom u odnosu na životnu dob goveda, koristi se meso starosne dobi između 6. i 19. mjeseci.

Ovi ćevapi se proizvode na ograničenom teritorijalnom području Bosne i Hercegovine koje uključuje administrativno područje Sarajevskog kantona. “Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” se u svim fazama tehnološke proizvodnje moraju obavljati na navedenom području dok sirovina može poticati i sa drugih lokaliteta koja nisu definisana područjem tehnologije proizvodnje.

Porijeklo i usklađenost sa ovom specifikacijom za”Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” proizvođači dokazuju putem dokumentacijskog sistema u kojem se bilježe svi postupci proizvodnje kao i podaci o zaprimanju i isporuci sirovina za proizvodnju. Dokazivanje sistema sljedivosti se podrazumijeva u svim fazama proizvodnje.

Zaštita proizvoda “Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” se temelji na njegovom ugledu i dugoj tradiciji proizvodnje. Za Sarajevo ovaj proizvod predstavlja gurmanski, sociološki i kulturno-umjetnički fenomen.

Krupnim koracima neobrađeni i nedovršeni došli su sa istoka, oplemenjeni evropskim minimalizmom zapada, “Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” postali su gurmanski fenomen. U stara vremena, prehrana u vidu zalogaja”Sarajevski ćevap”/”Sarajevski ćevapčić” se stanovništvu, putnicima namjernicima i trgovcima u toku pijačnih dana počeo prodavati na komad. Služili su se u različitim vrstama peciva. Kako bi okrijepili dušu i tijelo te za prilično jeftin iznos pojeli kvalitetan i ukusan komad mesa ljudi su se okupljali oko “ćevabdžija” što je trgovcima i mesarima dalo ideju.

Forma “Sarajevskih ćevapa”/”Sarajevskih ćevapčića” kakvu danas poznajemo i volimo zaokružena je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Za današnju verziju posebno su zaslužni kreativni mesari i trgovci koji su usavršili smjesu i došli na ideju da otvore posebnu vrstu restorana – ćevabdžinice u kojima će se služiti “Sarajevski ćevapi”/ “Sarajevski ćevapčići”.

Prvu ćevabdžinicu u Sarajevu na Baščaršiji, pod nazivom “Teškent” otvara pedesetih godina porodica Salihbegović. Nakon njih 1962. godine porodica Ferhatović, u dijelu čaršije poznatom pod nazivom “Telali”. Ubrzo im se pridružuju porodica Mrkva, Ogrešević a kasnije i ostali. “Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” postaju uzor i urnek po kom će se kasnije proširiti gastronomska punuda te otvarati ćevabdžinice širom Bosne i Hercegovine ali i dalje.

Ubrzo nakon gastronomskog “Sarajevski ćevapi”/”Sarajevski ćevapčići” postaje sociološki fenomen, sveprisutan na svim sportskim događajima i manifestacijama, skupovima, izletima i slavljima. Posebnu ulogu u promociji “Sarajevskih ćevapa”/”Sarajevskih ćevapčića” su imali sportski kolektivi i sportisti grada Sarajeva koji su u to vrijeme bili na vrhunskom nivou. U tome se izdvajaju sportski kolektivi Fudbalski klub Sarajevo, Fudbalski klub Željezničar kao i Sportsko društvo Bosna. Jedan od najboljih fudbalera sa ovih prostora i reprezentativac Jugoslavije, centarfor F.K. Sarajeva, Asim Ferhatović – Hase proizvodio je “Sarajevski ćevap” i bio vlasnik ćevabdžinice “Devetka”.

Danas se na tržištu i u svakodnevnom govoru podjednako koriste oba naziva, “Sarajevski ćevapi” i “Sarajevski ćevapčići”. Često se šetnjom sarajevskim ulicama čuje “hajmo na ćevape” dok u mnogim objektima na meniju piše “ćevapčići”.

Sarajevo Film Festival svake godine privlači veliki broj turista. Stoga će zaštita sarajevskih ćevapa uoči ovog važnog događaja zasigurno privući pažnju posjetilaca glavnog grada i doprinijeti lijepšoj slici Sarajeva.