Veljko Brajić. Foto: BIRN BiH
Veljko Brajić. Foto: BIRN BiH
Čitanjem optužnice i saslušanjem prvog svjedoka počelo je suđenje petorici optuženih za zločine počinjene u prijedorskom selu Briševo i okolnim mjestima u julu 1992. godine.

 

Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženopoljac i Draško Topić optuženi su da su planirali i učestvovali u topovskom i pješadijskom napadu na sela u opštinama Prijedor i Sanski Most nastanjena uglavnom stanovništvom hrvatske nacionalnosti.

Kako se navodi, u napadu 24. i 25. jula ubijena je najmanje 61 žrtva, starosti od 16 do 81 godinu, tri osobe su nestale, počinjena su silovanja i prisilna preseljenja, dok je više desetina osoba odvedeno u logore.

“Događaje i radnje iz optužnice ćemo dokazivati pozivanjem 112 svjedoka. Skoro polovina su oštećeni, od kojih pola živi u Hrvatskoj s obzirom da je Briševo sada mrtvo selo”, rekao je tužilac Izet Odobašić u uvodnoj riječi.

Prvi svjedok na suđenju Dragoljub Plavšić kazao je da je bio zadužen za materijalno-tehnička sredstva u Šestoj sanskoj brigadi, čija je komanda bila u mjestu Lušci Palanka kod Sanskog Mosta. Rekao je da je komandant brigade bio Branko Basara, a da je Brajić bio drugi čovjek poslije njega.

Na pitanje o akciji u selima Stari Majdan i Briševo, Plavšić je kazao da je bilo potrebno izdati sredstva radi “čišćenja prostora”.

“Došao je Brajić Veljko. On je bio aktivno vojno lice, major”, rekao je svjedok, dodavši da je izdao granate i municiju bataljonu.

Potvrdio je da mu je za izdavanje sredstava stigao i “papir”. Prisjetio se kako je krenula kolona vozila s vojskom.

“U tom džipu je bio major Veljko Brajić”, kazao je Plavšić.

Po povratku s terena, kako je dodao, dovezeni su i neki civili, za koje je Basara rekao da treba da idu u logor. Naveo je da je vidio kako vojska odvlači žito, namještaj i slično.

Na pitanja Odbrane, Plavšić je kazao da Basara nikad nije lično dolazio za izdavanje sredstava i da se ništa nije moglo podići bez pisanog dokumenta. Braniocu Siniši Dakiću je rekao da mu nije bilo poznato da li u akciji učestvuju i neke druge jedinice i gdje je tačno otišao Brajić.

Brajić je optužen u svojstvu načelnika Štaba Šeste sanske brigade, Taranjac kao predsjednik Kriznog štaba i de facto komandant Teritorijalne odbrane Ljubija, Kaurin kao de facto komandant Trećeg bataljona u vrijeme akcije, a Dženopoljac kao komandant Devetog bataljona Šeste sanske brigade. Prema optužnici, Topić je bio pripadnik neidentifikovane oružane formacije. Optuženi su kao pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata.

Prema optužnici, Brajić je učestvovao u planiranju napada na sela Briševo, Stari Majdan, Stara Rijeka i Raljaš s ciljem razoružavanja iako je znao da je stanovništvo u maju bilo predalo naoružanje.

“Veljko Brajić je na sastanku preuzeo rukovođenje i komandovanje tom akcijom – napadom na Briševo i susjedna sela, pa je nakon završenog sastanka lično izdao naredbu nadležnim službama brigade za izdavanje municije i borbenih sredstava”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je Brajić formirao istureno komandno mjesto s kojeg je rukovodio i komandovao svim jedinicama vojske i policije uključenim u napad.

Taranjac je optužen da je imao kontakte s lokalnim stanovništvom u cilju zastrašivanja i razoružavanja, te stvaranja uslova za progon. Optužnica tereti Kaurina i Dženopoljca da su rukovodili bataljonima koji su učestvovali u napadu, dok je Topić optužen za ubistvo, mučenje i otuđenje imovine.

U optužnici se navodi da su u napadu, osim pripadnika Šeste sanske brigade, učestvovale i jedinice 43. prijedorske brigade. Tužilac Odobašić među optuženim je pročitao i imena Dušana Milunića, za koga je naveo da je nedostupan, i Milorada Obradovića, za koga je rekao da je trenutno spriječen za suđenje. Milunić je ranije osuđen na 12 godina zatvora za zločin u selu Zecovi, ali je u međuvremenu pobjegao.

Suđenje se nastavlja 19. juna.