Od kapitalnog projekta solarne elektrane snage 150 MW, preko novih vjetroelektrana na planinskim visovima Hercegovine i srednje Bosne pa do novih kilometara autoputa i važnih obilaznica oko značajnih privrednih središta – Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini očekuje značajan zamah u investicijskom smislu, piše Večernji list BiH.
Poticanje rasta
Takav scenarij, koji će generirati nova radna mjesta, posebno je važan u vremenima smanjenje ekonomske aktivnosti koja se očekuje i na evropskom nivou kao posljedica borbe protiv inflacije, pa iako ne možemo govorimo o recesiji u pravom smislu, utjecaja na domaće kompanije svakako ima. Javne investicije stoga se nameću kao važan faktor uz koji će se održati dovoljan nivo ekonomske aktivnosti, a pritom svakako treba navesti i kako je Međunarodni monetarni fond nedavno iznio ocjenu da bi vlasti trebale utvrditi moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. i izbjeći rezove već niskih javnih ulaganja koja potiču rast.
Kada govorimo o energetici, trend koji je primjetan nekoliko godina, a koji će dobiti na zamahu i u idućoj, odnosi se na gradnju postrojenja iz obnovljivih izvora energije, a među njima se posebno ističe kapitalni projekt fotonaponske elektrane “EP HZ HB 1” privrednog društva JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar koji se gradi na području Stoca. O kakvom je objektu riječ, dovoljno govore i brojke prema kojima je odobrena snaga od čak 150 MW (primjera radi, snaga Nuklearne elektrane Krško je 696 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 263 Gwh. Ovaj projekt svakako će biti značajan doprinos u procesu usklađivanja s politikama Evropske unije koje su vidljive kroz stratešku viziju Evropske komisije za postizanje klimatske neutralnosti privrede do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. U kontekstu Evropske unije treba napomenuti i kako je Evropska komisija prije nekoliko dana, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 miliona eura – na Vlašiću i u Poklečanima.
U pogledu cestogradnje 2024. godina donosi važne vijesti, a okidač je bila nedavna odluka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i EU kojom je podržana dionica Mostar sjever – Mostar jug. Tomu treba dodati i aktivnosti na pripremi izgradnje tunela Prenj, a kako je nedavno potvrdio v. d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić, čeka se potvrda Banke da se krene s drugom fazom tendera, a to je zahtjev za finansijske ponude. Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 miliona eura s rokom izgradnje od šest godine. U nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu, dok se na sjeveru BiH već gradi 50 kilometara autoputa, a uskoro se očekuju radovi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara. U pogledu brzih cesta trenutno se gradi jedan od LOT-ova brze ceste Lašva – Nević Polje, a u 2024. se očekuju i aktivnosti na realizaciji brze ceste Nević Polje – Turbe. Na jugu se ipak očekuje početak realizacije projekta izgradnje brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Republikom Hrvatskom. Unsko-sanski kanton bit će zastupljen kroz najavljeni projekt gradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Kada je riječ o RS-u, o fokusu su radovi na autocesti od Bijeljine do Rače, na dionici autoputa na koridoru Vc na dobojskoj obilaznici i privode se pripremni radovi na dionici autoceste od Vukosavlja do Brčkog, dok se očekuju i radovi na dionici od Bijeljine do Brčkog.
EU sredstva
Javnim investicijama bi se ipak mogle smatrati i aktivnosti na različitim nivoima vlasti koje za cilj imaju procese digitalizacije šalterskog sistema, a što će ipak otvoriti nove perspektive u pogledu privatnog investicijskog kapitala. A za oporavak sektora poljoprivrede od strateškog će značaja biti politički dogovor oko uspostave strukture potrebne za korištenje sredstava EU-a iz programa IPARD koji ima budžet od 990 miliona eura, piše Večernji list BiH.
