Građani BiH samo za hljeb mjesečno daju i do 120 maraka. Iako je hljeb osnovna potreba, a ne luksuz, isti porez plaćamo kao i za sve ostalo, a diferencirana stopa PDV-a, nikada nije usvojena.
Inflacija svaki mjesec sve više diže cijene, a ni hljeb nije zaobišla. Cijene hljeba kreću se i do 3 marke, zavisno od vrste, proizvođače, ali i grada u kojem se kupuje.
Pa tako jedna veća porodica mjesečno izdvaja i do 120 maraka za ovaj osnovni proizvod. Mongi se iz tog razloga odlučuju da prave domaći hljeb.
Iznos penzija i plata najčešće nije dovoljan da pokrije ni trećinu potrošačke korpe. I kao da to nije dovoljno, i cijene ovog najosnovnijeg proizvoda rastu svakodnevno, a ukoliko želite da se hranite zdravije pa se odlučite za crni hljeb, to će vas više i koštati.
„120 maraka mjesečno na hljeb je puno, kad znamo da smo 2019. plaćali hljeb po 1.50 KM. Naravno život je poskupio, doprinosi za zaposlene su povećani, sve to naravno ima udjela u formiranju cijene hljeba, međutim našim građanima, naročito penzionerima, da jednu trećinu one neke najniže penzije daju samo za hljeb. Gdje su lijekovi, gdje su ostali troškovi, hrana i sve ono što je svakom čovjeku potrebno“, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača DON.
Diferencirana stopa poreza na dodatne vrijednosti za osnovne životne namirnice nikada nije usvojena pa , iako se ne radi ni o kakvom luksuzu nego o hrani, i na hljeb plaćamo 17 odsto poreza.
U zemljama Evrope ova stopa kreće se od četiri do 10 odsto. Pored toga, trebalo bi se pozabaviti i maržama, smaraju ekonomisti.
„Već prije dvije godine se intenzivno radilo na uvođenju diferencirane stope PDV-a i ta dopuna zakona o izmjeni Zakona o PDV-u nikad nije ni zaživjela, niti je dovedena do kraja. To je na kraju jedna zakonska procedura koja je ostala zaglavljena negdje u magli i o tome se više i ne govori.
Da li bi diferencirana stopa pDV-a uticala na bolji životni standard građana, to je vrlo upitno. Bez ograničavanja marže, to se ne bi moglo desiti, jer bi trgovci iskoristili tu razliku PDV-a i povećali svoje marže, pa bi cijene mogle ostatgi iste. Dakle, bez usklađenosti Zakona i o trgovini, i Zakona o PDV-u građani ne bi mogli osjetiti benefite, i ukoliko bi se uvela diferencirana stopa PDV-a“, smatra ekonomista Mirjana Orašanin.
Nekada je BiH bila jedna od najpovoljnijih zemalja u okruženju, pa su građani iz regiona i dijaspore dolazili ovde u kupovinu. Sada se i oni začude kada vide cijene proizvoda na policama BH marketa.
