Iako u Bosni i Hercegovini prema procjenama demografa danas živi oko tri miliona stanovnika, Centralni birački spisak obuhvata nešto više od 3.4 miliona punoljetnih građana sa pravom glasa. Ova nepodudarnost ostavlja prostor za izborne malverzacije, upozorava opozicija.
Popis stanovništva obuhvata sve građane koji na prostoru BiH borave duže od godinu dana. Međutim, pravo glasa vezano je za posjedovanje državljanstva i ličnih dokumenata, što birački spisak čini daleko većim od stvarnog broja.
„Centralni birački spisak nije spisak rezidenata koji imaju pravo glasanja u BiH. On uključuje sva punoljetna lica koja imaju prijavljeno prebivalište u BiH, bez obzira da li ovdje žive ili ne žive. Ljudi koji žive godinama u inostranstvu, djeca koja su rođena u inostranstvu su prijavila prebivalište negdje u BiH, jer nemaju državljanstvo te zemlje.
Dakle, broj birača o kojem mi danas govorimo, preuzet je iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Nismo mi došli do tog broja, on je dobijen tehničkim presjekom broja birača i ne mora da se podudara sa brojem građana koji trenutno žive u BiH“, objašnjava Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije.
Razlika između broja građana sa pravom glasa i stvarnog broja stanovnika, govori o zabrinjavajućim demografskim statistikama, kaže demograf Aleksandar Čavić.
„Broj birača i njegovo odstupanje od broja stanovnika utvrđenog popisom govori o razmjerama emigracije, odnosno egzodusu kojem svjedočimo. Osim negativnog prirodnog priraštaja koji je od posljednjeg popisa do danas prešao 100 hiljada, imamo i preko 400 hiljada odseljenih samo od posljednjeg popisa do danas“, kaže Čavić.
To što pravo glasa imaju ljudi koji godinama nisu ni kročili u BiH, vlast obilato koristi, smatra potpredsjednik PDP-a Milko Grmuša.
„To ostavlja ogroman prostor za manipulaciju, što partijama na vlasti apsolutno odgovara i zbog toga svaki sljedeći izborni ciklus imamo sve više fiktivnih birača ili bolje rečeno onih ljudi koji i ne znaju da glasaju, a neko ih u njihovo ime opredijeli za neku političku opciju.
Pitanje biračkih spiskova nekako prolazi ispod radara kada je riječ o brojnim zahtjevima opozicionih stranaka za reformu izbornog zakonodavstva. Stalno se govori o skenerima i tim tehničkim stvarima, koje treba implementirati, ali ako je birački spisak pogrešan, to znači i da su izbori nezakoniti“, smatra Grmuša.
Zvanične statistike godinama pokazuju da se izlaznost na izborima kreće oko 50 odsto, ali imajući u vidu odnos Centralnog biračkog spiska i broja građana koji zaista žive u BiH, dolazimo do podataka o izlaznosti kojih bi se mogle postidjeti i najveće svjetske demokratije.
