Prema podacima Centralne banke BiH depoziti stanovništva za godinu dana porasli su za 2 milijarde maraka. Ekonomisti navode da ova brojka nije pokazatelj da se bolje živi, već da građani ne vjeruju institucijama i ne žele da ulažu svoj novac u privredu, već ga čuvaju zarobljenog u bankama.
Porast depozita u bankama za dvije milijarde pokazuje da građani štede ne zato što imaju višak novca, već što nemaju povjerenja u bolje sutra, navodi ekonomista Admir Čavalić.
„To pokazuje da nemamo puno povjerenja u institucije, javni i privatni sektor, odnosno u poslovnu klimu. Ne bi trebalo razmišljati o oporezivanju te štednje, već kako napraviti inkluzivne institucije da podstaknu tu štednju da se realizuje u investicije i to bi bilo dobro i za one koji imaju taj kapital i za one koji bi potencijano biti korisnici tog kapitala“ navodi Čavalić.
Novac deponovan u bankama nije znak stabilnosti, već pokazatelj da se građani sve teže odlučuju da ulažu u privredu, a bez razvoja privrede nema ni novih radnih mjesta, odnosno boljeg standarda.
Poražavajuće je da ni banke više ne žele kao nekad da ulažu u razvoj privrede, jer ulaganje u privredu u BiH nosi određenu dozu rizika, ističe profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević.
„Banke sve više zarađuju na osnovu nekamatonosnih izvora, to su razne naknade, provizije, održavanje računa, manipulativni troškovi i slično. Sve manje zarađuju i od kamata na plasirane kredite iako im je to osnovna djelatnost.
Oslanjaju se na nešto što im je sigurno, bez da preuzimaju rizik kako bi podržali razvoj privrede, određena preduzeća, finansiralo obrtna sredstva.
One su jednostavno uočili da ne moraju da preuzimaju veliki rizik, odnosno da mogu da zarade samo na osnovu toga što će vam odobriti ili hipotekarne kredite ili sad drugu strane imate administrativne zabrane za one koji su zaposlenu i javnom sektroru plus na to dodate održavanje svih ovih računa.
I dok građani sve teže žive postavlja se pitanje ko danas uopšte može da štedi?
„ Vjerovatnoća je da je to nejednaka distribucija i da jedan procenat ima znatno veće depozite, a da veći broj te niže srednje klase ima male depozite koji im omogućuju svakodnevni transakcije“, kaže Mlinarević.
Jaz između bogatih i siromašnih u BiH je sve veći.
Mali je procenat onih koji su ekstremno bogati, viša srednja klasa gotovo iščezava, a srednja i niža klasa se sve više zadužuju i stalno su u trci kako da sastavi kraj s krajem.
