BiH ima sve uvjete da se poveća broj transplantacija, od vrhunskih medicinskih stručnjaka, preko opremljenih kliničkih centara, do vrhunskih zakona i Fonda solidarnosti koji godišnje izdvaja od tri do četiri miliona KM za dijalizu blizu 2.000 pacijenata
U Federaciji Bosne i Hercegovine od početka 2026. godine urađeno je svega 18 transplantacija organa (jedna transplantacija srca, osam bubrega od preminulih i devet bubrega od živih donora).
U Udruženju dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH ne kriju nezadovoljstvo brojkom nakon što su im prije otprilike godinu dana iz Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ) obećali brda i doline, kule i gradove samo da ne izađu na proteste.
– Obećanja su bila prilično realna, ali većina njih nisu ispunjena. Ako uzmemo prošlu godinu, kada smo imali 16 transplantacija, a u ovoj za dvije više, to nije napredak. Istina ostala su još dva mjeseca do kraja godine, ali ne očekujemo drastične promjene – kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja.
Pacijenti koji čekaju transplantaciju posebno nisu zadovoljni brojem presađenih organa sa preminulih osoba.
– Imali smo svega sedam ili osam kadaveričnih transplantacija, što odgovara brojci od tri ili četiri preminula donora, a potrebno nam je deset takvih transplantacija na milion stanovnika da bismo govorili o ulasku u Eurotransplant. Oni ne broje transplantacije sa živih donora, u obzir dolaze samo kadaverične. Kada budemo imali od 60 do 70 takvih transplantacija moći ćemo razmišljati o ulasku u Eurotransplant – ističe Žuljević.
Na listi čekanja za transplantaciju bubrega u Federaciji BiH je 151, jetre 32, srca 20 i rožnice 21 pacijent.
Neki više od dvije decenije čekaju presađivanje organa.
– Ljudi i dalje čekaju, a i sami su izgubili nadu da će ikada biti pozvani. Zbog toga trpe svi, najviše oni koji čekaju transplantaciju jetre, jer u FBiH dvije i po godine nije urađena nijedna. Nevjerovatno zvuči, ali je istinito, da smo u zadnje dvije godine uradili više transplantacija srca nego jetre – naglašava Žuljević. Entitet RS posebna je priča, jer tamo i ne postoje liste čekanja.
Zastarjeli lijekovi ili ih nema, hrana nikakva: Tri godine oboljeli čekaju da FMZ uradi pravilnik o uvjetima dijalize.
Zbog tzv “prijenosa nadležnosti” mnogi pacijenti iz RS-a će, kako kaže Žuljević, ostati bez transplantacije, jer taj bh. entitet neće ni da čuje za Eurotransplant.
– Zar životi ljudi nisu najvažniji i najvrijedniji. Političari u RS-u žrtvuju teško bolesne pacijente zbog ambicija koje nisu utemeljene. Po meni je to bolesno – navodi Žuljević.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, zajedno sa Federalnim ministarstvom zdravstva, koje je izdvojilo značajna sredstva, cijeli oktobar posvetio je podizanju svijesti o doniranju organa. Da li će kampanja u idućim mjesecima iznjedriti neke rezultate ostaje da se vidi.
Žuljević smatra da će razvijena svijest građana o doniranju organa, ako se i popravi, izgubiti smisao ukoliko zdravstveni sistem i klinički centri ne budu pratili taj potencijal.
– Kantonalna bolnica Zenica prednjačila je po broju preminulih donora. Njihove dvije doktorice Senada Čaušević i Nermina Rizvanović radile su vrhunski posao. Ne sumnjam da tako rade i danas, ali pitanje je koliko njihovi menadžeri dozvoljavaju da one to rade, jer im posao transplant kordinatora nije u opisu radnog mjesta u smislu da im je to primarno. Zbog toga se zalažemo da se profesionalizira posao transplant kordinatora kako bi imali više razgovora sa porodicama kada bi bilo i više pristanaka na doniranje organa – objašnjava Žuljević.
BiH ima sve uvjete da se poveća broj transplantacija, od vrhunskih medicinskih stručnjaka na polju presađivanja organa, preko opremljenih kliničkih centara, do vrhunskih zakona i Fonda solidarnosti koji godišnje izdvaja od tri do četiri miliona KM za transplantacijski program, a za liječenje dijalizom (u FBiH više od 2.000 dijaliznih pacijenata) više od 30 miliona maraka.
– Ne razumijem zbog čega kaskamo za Evropom i stagniramo kada su u pitanju transplantacije. Nemam neku posebnu poruku za sve one koji svaki dan čekaju poziv osim da, ako i iduća godina bude ovako loša, morat ćemo radikalno djelovati. Stanje je neizdrživo, jer toliko radimo, pokušavamo da podignemo svijest kod ljudi i razdrmamo kliničke centre, institucije da bismo spasili živote ljudi – kazao je Žuljević.
