Početna Vijesti Zub vremena načeo rimski most u Starom Majdanu

Zub vremena načeo rimski most u Starom Majdanu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rimski most, kulturno-istorijski spomenik koji se nalazi u Starom Majdanu, desetak kilometara od Sanskog Mosta, ugrožen je i pod hitno ga je potrebno zaštititi.

Prema riječima Edina Hasanića, likovnog umjetnika koji živi u pomenutom mjestu, oštećenja na mostu su vidljiva golim okom, a prije nekoliko dana došlo je do obrušavanja više kamenitih dijelova.

“Ovaj most je pravi kulturni biser i svjedok dugog istorijskog kontinuiteta Starog Majdana. Međutim, već decenijama je nezaštićen, koristi se za saobraćaj i prepušten je propadanju i zubu vremena iako je spomenik pod zaštitom države”, kazao je Hasanić. Predsjednik mjesne zajednice Stari Majdan Husein Paunović kaže kako su nedavno provedeni čišćenje i uređenje korita rječice Gračanice i dodaje kako će mještani uskoro organizovati akciju kako bi se ispod lukova mosta uklonile velike količine mulja i blata koje je voda godinama nanosila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoje stara predanja u našem kraju da su u prošlosti lukovi mosta bili toliko visoki da je ispod njih mogao projahati konjanik na konju. Na potrebu da se zaštititi i očuva most upozoravamo godinama i nadamo se kako će naši apeli imati odjeka”, kaže Paunović.

Ovaj drevni kameni most preko rijeke Gračanice bio je dio starog rimskog puta kojim se željezna ruda transportovala do rimske provincije Dalmacije, a ostaci rimskih cesta su i danas vidljivi. Stari most se pominje i u osmanskim dokumentima iz 16. vijeka, gdje se navodi kako je vršena njegova popravka.  Prema mišljenju istoričara, način gradnje mosta svjedoči o tome da su njegovi graditelji uistinu bili stari Rimljani, a pretpostavlja se kako je mogao biti izgrađen u prvom ili drugom vijeku nove ere. Zanimljivo je da je prije nekoliko godina jedan mještanin, koji živi u blizini mosta, obavljajući građevinske radove pored svoje kuće, slučajno otkopao ostatke rimskog bunara. Inače, Stari Majdan je dio prostora bogatog željeznom rudom koju su Rimljani kopali i talili, te potom razvozili širom svoga carstva, a prije njih to su činili drugi narodi koji su živjeli na ovim prostorima. O tome danas svjedoče velike naslage troske, koja nastaje kao otpad u procesu taljenja željeza. Također, na prostoru Majdanskih planina i danas se mogu pronaći primitivne talionice za topljenje željezne rude koje datiraju iz davnih vremena. Iskorištavanje željezne  rudače nastavljeno je i poslije Rimljana, u srednjovjekovnom periodu, a svoj intenzitet dobilo je u vrijeme Otomana, kada se Stari Majdan razvio u ekonomsko i administrativno središte ovih područja.

nezavisne.com

ASHA prodaja vozila