„Ljekari specijalisti porodične medicine opterećeni su brojnim obavještenjima, novim pravilnicima i listama lijekova, stalnim provjerama. Svi uz sebe držimo kalkulatore i brojimo, držimo pravilnike, gledamo, provjeravamo. Ali, sve pada u vodu kad dođe lјut, umoran, poražen pacijent kojem je dosta administracije, hodanja, zakazivanja termina i vraćanja. Tada lјekar mora progutati sve te frustracije pacijenta“, rekla je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ dr Zemira Ahmić, specijalista porodične medicine i načelnik Službe porodične medicine u Domu zdravlјa Prijedor.
Porodična medicina je temelј zdravstvenog sistema u mnogim zemlјama. Da li je tako i kod nas?
-Porodična medicina ima klјučnu ulogu u pružanju primarne zdravstvene zaštite koja je osnovna i najpristupačnija forma zdravstvene usluge dostupne građanima. Porodični lјekari su obično prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom, bave se preventivnim radom, dijagnostikom, liječenjem uobičajenih zdravstvenih problema, upućivanjem pacijenata specijalistima kada je to potrebno, kao i praćenjem hroničnih bolesti i zdravstvenog stanja pacijenata tokom vremena. Porodični lјekar se shvata i kao „čuvar kapije“ jer se adekvatnim radom može smanjiti pritisak na bolnice i specijalizovane zdravstvene ustanove tako što omogućavaju rano otkrivanje i liječenje bolesti, pružaju kontinuiranu njegu i edukaciju pacijenata. Zato je podrška i unapređenje porodične medicine važan dio strategije za unapređenje zdravstvenog sistema u mnogim zemlјama. Da li se kod nas smatra temelјem zdravstvenog sistema je sporno. Vrlo često sva nezadovolјstva bilo čime obrušavaju se na porodičnu medicinu i porodične lјekare. Od strane kolega, a i pacijenata. Kod nas porodična medicina, odnosno lјekari specijalisti porodične medicine i mladi lјekari koji rade u ambulantama porodične medicine opterećeni su brojnim stvarima. Prvenstveno brojnim obavještenjima iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, novim pravilnicima, novim listama lijekova, stalnim provjerama indikacija na koje možemo lijekove dati, provjerama bolovanja. Svi uz sebe držimo kalkulatore i brojimo, držimo pravilnike, gledamo, provjeravmo. Ali, sve pada u vodu kad dođe lјut, umoran, poražen pacijent, kojem je dosta administracije, hodanja, zakazivanja termina, vraćanja. I naravno tada, onaj koji je prvi u sistemu, koji mora da kaže „Ne može ova uputnica, nema indikacija“, lјekar, mora progutati sve te frustracije pacijenta.
Nedosatatak lјekara porodičine medicine jedan je od problema zdravstvenog sistema. Kako on utiče na rad lјekara u porodičnim ambulantama?
-Mladi lјekari su prije reforme bili u obavezi da provedu izvjesno vrijeme na primarnom nivou, pa su tek onda dobijali specijalizacije i odlazili na sekundarni i tercijarni nivo. Sada nemaju tu obavezu i ravno iz školske klupe dobijaju specijalizacije prema afinitetu i potrebama bolnica. Veliko opterećenje i pritisak koji postoji trenutno u porodičnoj medicini izazvan manjkom lјekara kao i pravilima i stalnim izmjenama istih od strane FZO RS, te problemi s bolovanjima i pritisak poslodavaca i stalne provjere, unijeli su klimu nezadovolјstva i frustriranosti među specijaliste porodične medicine, a mladi lјekari koji ne odu na neku drugu specijalizaciju ili u inostranstvo radije biraju rad u Službi hitne medicinske pomoći. Takođe, manjak lјekara porodične medicine dovodi do toga da lјekar vrlo često radi u više od jednog tima, velike su gužve, pacijenti ne mogu dobiti najkvalitetniju uslugu, jer za nju nema vremena. Normativi nisu jasno postavlјeni vezano za broj usluga i ne mogu se ispoštovati jer broj usluga je daleko veći od normativa.
Pacijenti od septembra do kraja oktobra mogu promijeniti porodičnog lјekara. Mogu li to učiniti mimo ovog redovnog perioda promjene?
-Prilikom prelaska na sistem porodične medicine pacijenti su po teritorijalnom principu, odnosno mjestu stanovanja registrovani u timove. Nakon prvobitne registracije u timove pacijentima je svake godine data mogućnost „preregistracije“ na kraju godine. Pacijenti biraju specijaliste porodične medicine na osnovu verifikovane liste kandidata koju je zdravstvena ustanova obavezna postaviti na oglasnoj tabli ustanove. Nakon verifikacije i preregistracije u drugi tim pacijenti se od prvog januara slјedeće godine nastavlјaju liječiti u izabranom timu. Preregistracija pacijenta je od 1. septembra do 31. oktobra. Takođe, postoji drugi način preregistracije, a to je u slučaju da su između doktora i pacijenta trajno narušeni odnosi i to utiče na proces liječenja, ako je porodični lјekar dugo odsutan iz tima, odnosno više od šest mjeseci, ako izabrani doktor prestane raditi ili ako pacijent promijeni prebivalište. U tom slučaju i mimo ovog termina se može promijeniti tim. U slučaju da porodični lјekar ima registrovanih 2.000 pacijenata, ne mora preregistrovati pacijenta u svoj tim. Na području grada Prijedora trenutno ima registrovano 40 timova porodične medicine.
Koja je razlika između doktora porodične medicine i doktora opšte medicine?
-Ljekari opšte medicine i lјekari porodične medicine imaju slične funkcije u pružanju primarne zdravstvene zaštite. Prethodni sistem zdravstvene zaštite je podrazumijevao da su nosioci posla lјekari opšte medicine, ali je tad primarni nivo zdravstvene zaštite bio „rascjepkaniji“, pa su lјekari opšte medicine pregledali starije od 18 godina, a pedijatri i specijalisti školske medicine djecu i mlade do 18 godina. Porodična medicina podrazumijeva da cijela porodica od najmlađih do najstarijih članova bude registrovana u timu porodične medicine, ali brigu o djeci do sedam godina vode pedijatri. Porodična medicina podrazumijeva kontinuitet brige i upravlјanje hroničnim stanjima. Trebalo bi da se porodična medicina fokusira na preventivnu medicinu, praćenje hroničnih bolesti i ranu detekciju zdravstvenih problema, ali zbog sve manjeg broja lјekara, specijalisti porodične medicine su često pomoć u Službama hitne medicinske pomoći i pružaju pomoć i kod urgentnih slučajeva odlaskom na teren. Osnova rada bi trebala da bude prevencija, ali još uvijek nemamo uslova da radimo po principima porodične medicine i broj preventivnih usluga nije na zadovolјavajućem nivou.
Kako se zaštiti od srčanog i moždanog udara lјeti kada su ekstremno visoke temperature?
– Potrebno je piti dovolјno vode da bi ostali hidrirani. Izbjegavati sunce u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 časova. Nositi laganu i svijetlu odjeću, pokrivala za glavu i sunčane naočale. Koristiti klimatizaciju ili ventilaciju, ali razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi trebala biti preko sedam stepeni. Takođe, prije uklјučivanja klima uređaja potrebno je obaviti njegov servis i čišćenje da bi se izbjeglo dodatno zagađivanje zraka i bakterije koje mogu biti u uređaju. Izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost za vrijeme ekstremnih temperatura, posebno ako se niste navikli na ekstremne temperature. Pratiti simptome. Znaci pregrijavanja ili dehidratacije su vrtoglavica, slabost, glavobolјa ili ubrzan rad srca, zbunjenost. Ako je potrebno koristiti hladne obloge ili tuševe za rashlađivanje. Paziti ako se radi o osjetlјivoj populaciji kao što su djeca i starije osobe sa hroničnim bolestima. Hronični bolesnici svoju terapiju trebaju uzimati redovno.
Koje su Vaše preporuke za vođenje zdravog načina života?
– Obično kažem mojim pacijentima da se zbog zdravog života moraju odreći onoga što vole. Pretežno se radi o pacijentima, koji su već narušili svoje zdravlјe, a vole slatku, masnu i slanu hranu. Ipak, drastične zabrane nikad ne donesu prave efekte, pa je potrebno zagovarati umjerenost u svemu i pokušati slijediti zdrave navike. Moramo znati da veliki dio našeg zdravstvenog stanja zavisi od onog što je naslijeđeno od roditelјa. Neke od zdravih navika koje bi trebali slijediti su pravilna ishrana, bogata voćem i povrćem, integralnim žitaricama i proteinima, a smanjiti unos slatkiša i rafinirane hrane. Redovna fizička aktivnost, 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti veći broj dana u sedmici kao što su šetnja, vožnja bicikla ili vježbe kod kuće, samo ne na ovim ekstremnim vrućinama. Kontrola stresa, meditacija, joga, duboko disanje su tehnike za opuštanje koje mogu pomoći. Dovolјno sna, sedam do devet sati prosječno. Izbjegavanje štetnih navika kao što su alkohol, cigarete i psihoaktivne supstance. Redovni medicinski pregledi, oni preventivni pregledi koje zagovaramo, jer je bolјe spiječiti nego liječiti. Dobro bi bilo kad bi barem jednom godišnje i zdravi korisnici naših usluga našli vremena za preventivni pregled. Hidratacija je vrlo važna za sve procese u organizmu, naravno, voda i napici bez vještačkih zaslađivača su najbolјi za hidrataciju. Praktikovanjem ovih navika možete značajno doprinijeti vašem opštem zdravlјu i dobrobiti.
Da li se primarna zdravstvena zaštita razvija u skladu sa potrebama društva?
-Primarna zdravstevna zaštita se kontinuirano razvija kako bi pokušala odgovoriti na promjenlјive potrebe današnjeg društva. Čine se napori kako bi se svim pacijentima osigurala pristupačnost, bez obzira na socioekonomske uslove ili geografsku lokaciju. Pokušavaju se osnivati regionalne terenske ambulante, ali je teško održati rad tih ambulanti jer nema dovolјno lјekara. Nastoje se uvesti tehnološki noviteti u rad, kao što je elektronski karton, uvezivanje sa zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa i uvid u nalaze pacijenta, što dobro funkcioniše sa našom Bolnicom u Prijedoru, jer sad možemo vidjeti sve nalaze pacijenta i takvog pacijenta je lakše pratiti, a ne gubi se vrijeme za prepisivanje nalaza. Nažalost, još uvijek ne vidimo nalaze sa tercijarnog nivoa, jer Univerzitetski klinički centar RS (UKC RS) i nije u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), pa ne vidimo nalaze. Telemedicina je nešto što bi u budućnosti moglo zaživjeti.
Da li ste zadovolјni Integrisanim zdravstvenim informacionom sistemom, IZIS-om?
-IZIS se koristi za elektronsko vođenje zdravstvenog kartona i organizaciju zdravstvenih usluga. Zadovolјstvo korisnika, u ovom slučaju specijalista porodične medicine, zavisi od korisničkog iskustva, efikasnosti, pouzdanosti i jednostavnosti korišćenja.
U Domu zdravlјa gdje prethodno nije bilo drugih informacionih sistema jako su zadovolјni IZIS-om. Tamo gdje je prethodni program bio WebMedic baš i ne. WebMedic je bio jednostavan, pregledan, efikasan i pouzdan program bez čestih ispada u funkcionisanju. IZIS je program koji je uveden u korištenje da bi se sve zdravstvene ustanove uvezale i da bi se olakšala saradnja, ali ni do danas ne koriste svi ovaj program. Svjedoci smo skorašnjih problema vezanih za rad programa, kad je bio meta hakerskog napada. Podizanje i ponovno uspostavlјanje sistema bilo je postepeno i teško, i otežavalo je značajno rad. I dalјe postoje stvari koje nisu riješene, ali postoji želјa da se iste na osnovu prigovora zdravstvenih radnika poprave i riješe. IZIS nije idealan, ali bez njega je nemoguće raditi. Na stari način rada, olovku i papir ne možemo se vratiti, pa smo prihvatili da je IZIS neminovnost, a s nadom da neće biti ponovnih zastoja u radu.
Kozarski
