Početna BiH Zbog političara investitori zaobilaze Bosnu i Hercegovinu

Zbog političara investitori zaobilaze Bosnu i Hercegovinu

Ekonomski stručnjaci za BUKU analiziraju kako nesposobnost domaćih političara uništava ekonomiju u zemlji

Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana odbilo je poziv na sastanak sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je iz ove finansijske institucije stigao. U šturom saopćenju iz Vijeća ministara BiH javnosti nije predočen razlog zbog kojeg je to učinjeno, već je samo navedeno kako je odluka Vijeća jednoglasna.

Sjednicom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, a učestvovali su i državni ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda, ministrice finansija Republike Srpske Zora Vidović i Federacije BiH Jelka Milićević, entitetski premijeri Fadil Novalić i Radovan Višković, gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić i guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Naime, MMF je u novembru uputio pismo predsjedavajućem Tegeltiji, u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najava urušavanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a koje dolaze od vlasti RS-a.

Odbili sastanak s MMF-om, ali novac nisu

Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić za BUKU kaže da će Fiskalno vijeće, kada im zatreba novac, samo zvati MMF.

“Kada im bude trebalo para, oni će se obratiti MMF-u, zasad im očigledno ne treba. Pogotovo u predizbornoj godini im ne odgovaraju neke stvari. Iako je praksa bila da se u predizbonoj godini uzmu pare, pa kada dođe do ispunjavanja obaveza, onda oni uzmu nekoliko tranši i zaustave aranžman, jer im tada ne treba, a treba ispuniti obaveze. Za to vreme, onima koji glasaju za njih, oni govore kako ne daje MMF, šta god se pita, kažu ne daje MMF”, govori Cenić, te konstatuje kako ljudi u Fiskalnom vijeću nisu željeli da čuju nezogdna pitanja koja su za njih imali iz MMF-a.

“Neće niko da odgovara zato što su samo prva dva aranžmana s MMF-om ispunjena. Sve ostalo je bilo kreni-stani. Ja sam iznenađena da je odluka Fiskalnog vijeća bila jednoglasna, jer je onda očigledno da im ne treba para, odnosno da u ovom periodu, kada je blokada institucija, neki su jednostavno svesni da ne mogu ispuniti bilo šta iz preuzetih obaveza i silnih pisama namere koja su potpisali od 2006. godine do danas”, ističe ona.

Ekonomski stručnjak Draško Aćimović kaže nam kako je odbijanje sastanka neviđeno u historiji, da se neko tako ponaša na upit kreditora kao što je MMF.

“Ako to uporedimo sa životom građana, npr: to je isto kao da vi, ako uzmete kredit u banci, ne želite da se javite banci ako postoji mogućnost da vi nećete moći vraćati kredit a imate stan založen. Kakve onda očekujete reakcije od kreditora, ili će vam biti skuplje u budućnosti, ako do njih uopšte dođe. Svaki ugovor o kreditu je dvostran, to nije humanitarna pomoć. Tako da, oni ako vide da situacija eskalira, da postoji problem, mogu da povuku svoj novac. To je činjenično stanje, nažalost, ističe za BUKU Aćimović.

Kada je riječ o aranžmanima s MMF-om, Cenić napominje da ova finansijska institucija nije imala nekih težih mjera, te da su uslovi bili blagi.

“Nigdje tu nema prenosa nadležnosti, da se razumemo. Za prenos nadležnosti su ovdje proglasili jedinstven registar fizičkih lica. Zašto onda jedinstven registar privrednih lica nije prenos nadležnosti, a ovo drugo jeste? Tako da nema tu prenosa nadležnosti. Vi znate da su ovdje ljudi iz MMF-a poštovali ustavnu strukturu, razgovarali i sa predstavnicima entiteta i sa državnim institucijama. Međutim, što se tiče vraćanja kredita, s obzirom da u idućoj godini dospeva dosta tih kredita, normalno je da je MMF zabrinut jer raspodela indirektnih poreza i ide da se prvo namiri država i da tu prioritet imaju međunarodne obaveze, a živi se od onoga što ostane”, podsjeća Cenić.

Ona smatra da RS neće formirati svoju upravu za indirektno oporezivanje i narušiti postojeći sistem, ali upozorava sa kakvim bi se posljedicama suočio ovaj entitet ukoliko bi do toga došlo.

“Ukoliko ipak do toga dođe, postavlja se pitanje, kako vi mislite rešavati svoje obaveze, odnosno kako ćete plaćati. Prvo što bi bio narušen sistem raspodele, a druga stvar je što bi Republika Srpska imala daleko manje prihoda nego sad. Drugo, pogledati malo Zakon o dugu i garancijama, ukoliko jedan od entiteta ne može vraćati svoj dug, drugi entitet nije obavezan da to plaća za drugi entitet. I naravno, da MMF, ali i drugi međunarodni kreditori pitaju kako to mislite rješavati međunarodne obaveze, jer vi znate da se proglašava bankrot države onog momenta  kada država ne može da servisira svoje vanjske obaveze. Naravno, ne propadne država kao što ni Grčka nije, ali onda dolaze mnogo drastičnije mere kako bi se vanjski dugovi vratili, a kako bi u državi bilo šta funkcionisalo”, pojašnjava Cenić.

Investitori će bježati iz BiH

Zbog svega navedenog, Aćimovića posebno čudi jedna odluka koja je donesena na sjednici Vijeća ministara održanoj u četvrtak.

“Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara jednoglasno je odlučilo da zaduži Bosnu i Hercegovinu za preko 200 miliona. To su zajmovi koji su već bili u proceduri, nisu novi. Tako da, ova situacija je potpuno šizofrenična, toliko konfuzna, da oni s jedne strane sada koriste priliku da maksimalno povuku sva sredstva koja su ranije odobrena, a do novih će nekako pokušati da dođu. Koliko ja imam informaciju, oni opet imaju u planu jedan sastanak Fiskalnog savjeta, koji bi opet bio sakriven od očiju javnosti, na kojem će oni opet pokušati da dođu do kredita međunarodnih kreditora bez ispunjavanja osnovnih uslova”, naglašava on.

Političari iz Bosne i Hercegovine mjesecima šalju loše poruke svijetu, a Aćimović smatra kako će se sve to itekako odraziti na ekonomiju.

“Zbog političara smo ponovo na svim crnim naslovnicama svjetskih medija. Ovo je ekonomski nešto neviđeno. U MMF-u, ali i svim drugim finansijskim institucijama, jedan ovakav klijent, poput Bosne i Hercegovine, automatski se označava kao nepoželjan kod svih kreditora i privrednih subjekata”, podvlači Aćimović te upozorava da je BiH i do sada, pri svim privrednim komorama, bila na listi nestabilnih zemalja, a zbog čega se, navodi on, i vidi da mi nemamo nikakvih stranih investicija.

“Nikakvih stranih investicija mi nemamo, ovo je sve nešto simbolično. To je, uglavnom, prebacivanje dobiti i druge špekulacije kojima se prikazuje neko ulaganje, međutim, nema tu nikakvog ulaganja. Već godinama ovdje nije došla nijedna ozbiljna firma. Sada već imamo jednu potencijalnu opasnost od incidenata u Bosni i Hercegovini što jezivo plaši sve investitore. Naravno, sve poslove dorade, gdje se koristi jeftina radna snaga, oni neće riskirati. Naprimjer, strane firme šalju u BiH pripremljene iskrojene materijale, koje naši završavaju i vraćaju kao gotov proizvod. To nije neki klasični izvoz naše proizvodnje nego samo dorada, a sve te stvari će strane kompanije gledati da prebace u sigurnije zemlje. Nema više nikakve poslovne logike da neko ostaje u ovoj zemlji, ko ne mora”, analizirao je stanje ekonomije u BiH za BUKU Aćimović.

buka