Početna Vijesti Zašto nam ni upozorenja za velike padavine ne vrijede više za sprečavanje...

Zašto nam ni upozorenja za velike padavine ne vrijede više za sprečavanje poplava u BiH

U javnosti se godinama stvara osjećaj da naša država nema načina da ublaži posljedice poplava koje nas zadnjih godina, uslijed sve većih klimatskih promjena pogađaju.

Da bi se odredio rizik od poplava i klizišta za stambeni sektor u BiH, bilo je potrebno osigurati odgovarajuću bazu podataka o urbanim područjima na nivou cijele zemlje, kao i segment izloženosti za utvrđivanje rizika od poplava i klizišta kojim su se određeni stručnjaci u našoj zemlji bavili.

To je urađeno kroz analize planiranja u okviru metodologije rizika od poplava i klizišta. U skladu sa preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je evidentirano 1.617,308 stambenih jedinica.

Najveći broj stambenih jedinica nalazi se u izgrađenim naseljenim područjima, koja za sada obuhvataju oko 6.118 naselja, a najveći broj stambenih jedinica nalazi se na području Sarajeva i Banja Luke (14,29% ukupnog stambenog fonda u Bosni i Hercegovini).

Užasne poplave koje su zahvatile našu zemlju 2014. i 2021. godine su imale negativne i devastirajuće socio-ekonomske posljedice. Jasno je da kao takvo područje, koje prema svim klimatskim scenarijima treba očekivati sve češće i razornije poplave u narednim godina, a mi i dalje nemamo okvirni plan prema kojem bi se mogli mjeriti za takve buduće scenarije.

Vijeće ministara usvojilo je 2022. godine Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH (NAP), sa Prijedlogom mjera, s ciljem postizanja ciljeva iz Pariškog sporazuma i Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

“Radi se o sveobuhvatnom dokumentu kojeg su sačinili prevashodno domaći stručnjaci u direktnoj koordinaciji sa nadležnim entitetskim i institucijama Brčko Distrikta BiH, uz podršku Zelenog klimatskog fonda, s ciljem pripreme za adekvatno reagovanje na klimatske promjene, uz bolje razumijevanje svojih ranjivosti i povećavanje otpornosti te daljnju izgradnju kapaciteta za borbu protiv klimatskih promjena”, saopćeno je tada iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH.

Zaključak koji se nameće ukazuje na to da su potrebne definisane mjere zaštita od poplava u riječnim slivovima, te da će one svakako biti efikasnije ukoliko se prvo identificiraju, a zatim smanje uzroci poplava u bh. gradovima i selima.