Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu danas je započeo proces protiv Izraela kojeg je pokrenula Južnoafrička Republika tužbom za genocid u Gazi. U prvom ročištu Južnoafrička Republika je iznijela optužbe, a odbrana Izraela će iznijeti svoj stav dan kasnije. Južnoafrikanci i dalje podržavaju palestinsku ideju a ova zemlja je poduzela rijedak korak podizanja tužbe za genocid protiv Izraela. Zbog čega se ova država odlučila na ovaj korak pojašnjava tekst Associated Pressa.
Južnoafrička Republika ne spada u “tešku kategoriju” diplomacije i geografski je daleko od sukoba. Ali njezin vladajući Afrički nacionalni kongres, kojeg je aktivist i političar Nelson Mandela vodio od oslobodilačkog pokreta protiv apartheida do političke stranke u vladi, zadržao je svoje snažno propalestinsko stajalište čak i nakon Mandeline smrti 2013, navodi se u tekstu naslovljenom ‘Podrška Nelsona Mandele Palestincima nastavlja se s tužbom Južne Afrike za genocid protiv Izraela’.
“Bili smo uz Palestince i nastavit ćemo stajati uz našu palestinsku braću i sestre”, rekao je Mandelin unuk, Mandla Mandela, na propalestinskom skupu u Cape Townu u oktobru, nekoliko dana nakon napada Hamasa na jugu Izraela koji je potaknuo rat u Gazi. Mandla Mandela, zastupnik Afričkog nacionalnog kongresa, nosio je crno-bijelu palestinsku maramu oko vrata dok je govorio pred velikom masom.
Zajednička borba
Nelson Mandela redovno je spominjao nevolje Palestinaca. Tri godine nakon što su aparthejd i vladavina bijele manjine demontirani u Južnoj Africi i Mandela je izabran za predsjednika na historijskim izborima za sve rase 1994., zahvalio je međunarodnoj zajednici na pomoći. Dodao je: “Ali predobro znamo da je naša sloboda nepotpuna bez slobode Palestinaca”.
Mandela i južnoafrički lideri nakon njega poredili su ograničenja koja je Izrael postavio Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali s tretmanom crnih Južnoafrikanaca tokom apartheida, uokvirujući ta dva pitanja kao temeljna o ljudima potlačenim u njihovoj domovini. Izrael je južnoafričkoj vladi apartheida dobavljao sisteme naoružanja i održavao tajne vojne veze s njom sve do sredine 1980-ih, čak i nakon što je javno osudio aparthejd.
Afrički nacionalni kongres je dosljedno kritizirao Izrael kao “državu aparthejda”, čak i prije sadašnjeg rata. Međunarodne organizacije za ljudska prava također su optužile Izrael za zločin aparthejda nad Palestincima i to “snažno odjekuje u Južnoj Africi”, rekao je Thamsanqa Malusi, južnoafrički odvjetnik za ljudska prava.
Izrael odlučno odbacuje tu karakterizaciju, rekavši da njegova arapska manjina uživa puna građanska prava. Gazu, iz koje je povukao vojnike i naseljenike 2005., vidi kao neprijateljski entitet kojim vlada islamska militantna grupa Hamas, a Zapadnu obalu smatra spornim teritorijem koji je predmet mirovnih pregovora – onih koji su propali prije više od deset godina.
Malusi je rekao da su mnogi u južnoafričkoj vladi iskusili ugnjetavanje aparthejda i da bi to moglo pomoći u objašnjenju odluke o podnošenju tužbe protiv Izraela na najvišem sudu Ujedinjenih nacija.
Dok je Mandela, državnik dobitnik Nobelove nagrade za mir, također prišao Izraelu u pokušaju da potakne mirno rješenje, protuizraelska retorika u Južnoj Africi ojačala je tokom godina, ponekad prodirući u svakodnevni život.
Na primjer, krilo mladih Afričkog nacionalnog kongresa vršilo je pritisak na južnoafričke lance trgovina mješovitom robom da odustanu od izraelskih proizvoda i prijetilo im je da će ih prisilno zatvoriti ako to ne učine.
Odgovor na rat
Izraelski napad na Gazu potaknuo je obnovljenu solidarnost s palestinskom idejom u Južnoj Africi. Hiljade osoba marširale su u znak podrške Gazi u Cape Townu i Johannesburgu, a zgrade u četvrti Bo Kaap u Cape Townu bile su ukrašene propalestinskim grafitima u sedmicama nakon izbijanja rata.
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa — trenutni čelnik Kongresa — kritizirao je i Izrael i Hamas zbog, kako ih je nazvao, zločina koje su počinile obje strane u sukobu. Ali također se pojavio u javnosti noseći palestinsku maramu i držeći palestinsku zastavu, čak i kada je izrazio saučešće Izraelu zbog napada Hamasa 7. oktobra, ostavljajući tako malo sumnje gdje leže simpatije Južne Afrike.
Veze Hamasa
Zvaničnici Kongresa, uključujući Mandlu Mandelu, prošlog su mjeseca ugostili trojicu zvaničnika Hamasa u Južnoafričkoj Republici, uključujući glavnog predstavnika grupe u Iranu. Prisustvovali su ceremoniji obilježavanja 10. godišnjice smrti Nelsona Mandele ispred kipa bivšeg južnoafričkog predsjednika u sjedištu vlade u znak poštovanja prema njegovoj historijskoj vezi s palestinskom idejom.
U srijedu, uoči sudskog postupka, Palestinci u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali okupili su se oko drugog kipa Mandele, mašući palestinskim i južnoafričkim zastavama i držeći natpise na kojima je pisalo: “Hvala, Južna Afrika”.
Posjet Hamasa Južnoj Africi nisu svi pozdravili.
Glavna južnoafrička opozicijska stranka saopštila je da Hamas smatra terorističkom organizacijom, kao što to čine Sjedinjene Države i Europska unija, a podrška Palestincima u Južnoj Africi ima komplicirane rasne konotacije. Crnci i Južnoafrikanci mješovite rase, brutalno potlačeni pod aparthejdom, predvodili su podršku Palestincima. Ipak, podrška nije toliko izražena među bijelom manjinom u Južnoj Africi.
Optužbe za licemjerstvo
Južnoafrička vlada koju vodi Afrički nacionalni kongres kaže da zauzima moralni stav u svojoj tužbi za genocid protiv Izraela, prvo tražeći nalog da Izrael zaustavi napade u Gazi u kojima je ubijeno više od 23.300 Palestinaca, dvije trećine njih žena i djece, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.
Ali slučaj je izazvao optužbe za licemjerje: Afrički ncionalni kongres je sam ignorirao međunarodne sudske naloge.
Vlada Afričkog nacionalnog kongresa odbila je uhapsiti tadašnjeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira kada je posjetio Južnu Afriku 2015. dok je za njim bio izdat nalog zbog navoda o genocidu Međunarodnog krivičnog suda. Južnoafrička Republika također je zadržala snažne veze s Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom od invazije na Ukrajinu, zanemarujući optužnicu Međunarotnog krivičnog suda protiv Putina za navodne ratne zločine u vezi s otmicom djece iz Ukrajine.
Izrael žestoko osporava tvrdnje o genocidu, rekavši da se bori u samoodbrambenom ratu nakon što su militanti Hamasa 7. oktobra pokrenuli napad na južni Izrael, ubivši oko 1200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 talaca. Izrael kaže da su njegovi postupci u skladu s međunarodnim pravom i da daje sve od sebe kako bi spriječio nanošenje štete civilima, okrivljujući Hamas za infiltriranje u stambena područja.
