Višemjesečna suša i iznadprosječno visoke temperature značajno su doprinijele smanjenju vodostaja rijeke Blihe kod Sanskog Mosta tokom ljeta i početkom jeseni 2026. godine. Međutim, stručnjaci još ne mogu sa sigurnošću utvrditi sve uzroke poremećaja njenog vodnog režima. To uključuje i mogući utjecaj rudarskih aktivnosti u Kamengradu.
Pokazuju to tri stručne analize koje su obuhvatile meteorološke, hidrološke, geološke i terenske pokazatelje na području sliva Blihe.
Dok je utjecaj dugotrajnog nedostatka padavina jasno dokumentovan, pitanje mogućeg utjecaja eksploatacije uglja i crpljenja podzemnih voda ostaje otvoreno.
Pet mjeseci zaredom padalo manje kiše od prosjeka
Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) u integrisanoj stručnoj analizi navodi da je sjeverozapadna Bosna tokom proljeća i ljeta 2026. godine bila zahvaćena dugotrajnim toplim i sušnim periodom.
U Sanskom Mostu je od aprila do augusta zabilježeno pet uzastopnih mjeseci s padavinama ispod prosjeka. U tom periodu palo je 264,5 milimetara kiše. To je 39,5 posto manje od referentne vrijednosti.
Tokom ljeta deficit padavina u Sanskom Mostu iznosio je 37,9 posto. U Bihaću je dostigao čak 65,4 posto.
Istovremeno su temperaturne anomalije iznosile 2,3 stepena Celzijusa u Sanskom Mostu i 3,1 stepen u Bihaću.
„Opisani meteorološki uslovi bili su izrazito nepovoljni za obnavljanje površinskih i podzemnih vodnih zaliha. Dugotrajan manjak padavina smanjio je količinu vode raspoloživu za infiltraciju i prihranjivanje podzemlja, dok su visoke temperature povećale evapotranspiracijsku potražnju i ubrzale isušivanje tla“, navodi se u analizi FHMZ-a.
Historijski podaci pokazuju da je ljeto 2026. godine u Bihaću bilo drugo najsušnije i drugo najtoplije u raspoloživom nizu mjerenja.
U Sanskom Mostu bilo je deseto najsušnije i treće najtoplije.
Samo u augustu u Sanskom Mostu pala su 24 milimetra padavina. To je 64,8 posto manje od prosjeka. Najduži potvrđeni period bez padavina trajao je 21 dan.
Šta su geolozi utvrdili o rudniku Kamengrad?
Federalni zavod za geologiju u stručnom mišljenju upozorava na složenu geološku građu sliva Blihe, koji obuhvata približno 55 kvadratnih kilometara.
Rijeka nastaje od više manjih izvora. Potok Ponor, nakon približno tri kilometra toka, ponire i ponovo se pojavljuje na izvoru Blihe.
Sliv izvora pretežno je izgrađen od nepropusnog fliša i slabije propusnih dolomita. Na desnoj strani rijeke nalaze se propusniji krečnjaci i dolomiti.
Takva geološka građa dodatno usložnjava odnose površinskih i podzemnih voda.
„Propusne krečnjačke stijene imaju funkcije vodonosnika pukotinske poroznosti u kojima su sadržane značajne količine podzemnih voda koje predstavljaju problem u eksploataciji uglja, te se redovno vrši njihovo odvodnjavanje putem vodosabirnika“, navodi se u mišljenju Federalnog zavoda za geologiju.
U dokumentu se pojašnjava da se voda iz vodosabirnika površinskog kopa Rudnika „Kamengrad“ crpi pumpama i distribuira u rijeku Blihu.
Međutim, geolozi upozoravaju da ne postoje precizni podaci o obimu odvodnjavanja ležišta uglja, odnosno ukupnom bilansu podzemnih voda u površinskom kopu.
Veza između rudnika i presušivanja nije dokazana, ali ni isključena
U terenskom izvještaju posebno je razmatran mogući utjecaj rudarskih aktivnosti na poremećaj vodnog režima Blihe.
„Na osnovu trenutno raspoloživih podataka ne može se dokazati direktna uzročno-posljedična veza između rudarskih aktivnosti i presušivanja Blihe, ali se takva mogućnost ne može ni isključiti“, navodi se u izvještaju.
Predstavnici Rudnika „Kamengrad“ tokom stručnog obilaska naveli su da se podzemne vode pojavljuju na pojedinim etažama površinskog kopa, odakle se crpe.
Prema njihovim tvrdnjama, u približno deset dana prije obilaska takve pojave nisu evidentirane.
Autori izvještaja naglašavaju da ove informacije treba provjeriti odgovarajućom dokumentacijom i mjerenjima, posebno podacima o količinama ispumpane vode i njihovoj vremenskoj dinamici.
Kao mogući uzroci poremećaja vodnog režima navedeni su prirodna hidrološka suša, promjene podzemnih tokova, odvodnjavanje površinskog kopa i promjene uslova prodiranja vode u podzemlje.
Stručnjaci ne isključuju ni mogućnost da je više ovih faktora djelovalo istovremeno.
Šta je potrebno uraditi da bi se utvrdio uzrok?
Federalni zavod za geologiju preporučuje dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li i koliki je utjecaj eksploatacije uglja na vodni režim Blihe.
Među predloženim mjerama su praćenje količine i kvaliteta vode na svim izvorima, utvrđivanje obima crpljenja podzemnih voda te izrada detaljne hidrogeološke karte sliva.
FHMZ upozorava i na dugoročne klimatske rizike.
Prema projekcijama, nastavak rasta temperatura, duži sušni periodi i nepovoljniji raspored ljetnih padavina mogli bi povećati rizik od češćih i dugotrajnijih perioda niskog vodostaja.
Takvi uslovi dodatno bi otežali očuvanje kontinuiteta vodopada Blihe, zaštićenog spomenika prirode na području Sanskog Mosta.
Stručne analize tako potvrđuju značajan utjecaj suše, ali istovremeno pokazuju da su potrebna dodatna mjerenja kako bi se razjasnilo jesu li i rudarske aktivnosti doprinijele presušivanju rijeke.
