Početna Zdravlje Zašto biramo nezdrave grickalice umjesto zdrave hrane?

Zašto biramo nezdrave grickalice umjesto zdrave hrane?

Slabije funkcionisanje mozga zbog umora i iscrpljenosti ne rezultira samo željom za šećerom, već i željom za bilo kakvom vrstom hrane pune masnoća, zasićenih masti ili soli.

Kad smo iscrpljeni i umorni, a zbog ranih obaveza moramo da ostanemo budni i koncentrisani, najčešće posežemo za brzim slatkim ili slanim grickalicama, ali nova studija ukazuje na to da zamjena šećera i zasićenih masti manjim obrocima od povrća može ublažiti umor.

Važno je istaći da izostanak samokontrole nije odgovoran za to da ljudi biraju nezdravu hranu umjesto zdrave, kažu američki naučnici koji su rezultate studije objavili u časopisu American Journal of Lifestyle Medicine.

Zapravo je riječ o tome da neispavanost i umor utiču na sposobnost donošenja odluka, što rezultira manjkom snage volje i tendencijom da pojedinac radije bira brzi ‘snack’, najčešće u obliku nekog slatkog manjeg obroka ili slanih grickalica.

Rezultati studije iz 2019. godine, objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience upućuju na to da osobe koje osjećaju umor češće posežu za nezdravom hranom te troše više novca na slatke ili slane grickalica, prenosi Medical News Today.

Slabije funkcioniranje mozga zbog umora i iscrpljenosti ne rezultira samo željom za šećerom, već i žudnjom za bilo kakvom vrstom hrane pune masnoća, zasićenih masti ili soli.

Kod mnogih se to događa tek povremeno, ali kod osoba čiji su poslovi i naporni i rezultiraju dugoročnim umorom, posezanje za nezdravim grickalicama može vrlo brzo da postane uobičajeno.

Žudnja za nezdravom hranom

Zbog napornih dugih smjena s rijetkim pauzama, lekari nerijetko posežu za brzom masnom hranom, za grickalicama ili čokoladicama.

Više povrća, manje šećera

Mnogi ljudi nisu ni svjesni toga u kolikoj mjeri zdrava hrana može da smanji osjećaj umora.

Dr Hamidi je iskusivši na sopstvenoj koži nezdrave posljedice dugoga i napornog radnog dana, s kolegama sa Stanforda pokrenula mini studiju o tomu kakav uticaj ima hrana na nivo neispavanosti i umora.

Analizirali su rezultate ankete provedene među 245 kolega sa Stanforda. Ispitanicima su ponudili tri vrste obroka: jedan koji se bazirao isključivo na voću i povrću, potom obrok baziran na proteinima i treći obrok bogat šećerima i masnim kiselinama.

Jedan je rezultat bio predvidiv: svi oni koji su konzumirali namirnice s visokim učešćem zasićenih masti imali su veći problem s neispavanošću i umorom. Prehrana bazirana na voću i povrću popravila je rezultat i pokazala se najdjelotvorijom.

Naučnici su zaključili da konzumiranje ‘grickalica’ od voća i povrća i smanjen unos šećera i zasićenih masti pomažu iscrpljenom mozgu i organizmu da bolje funkcioniraju.

Dr Hamidi smatra da bi poslodavci svojim zaposlenicima trebalo da obezbjede zdravu hranu poput voća, povrća, smutija i zdravih proteinskih pločica i da im ne nude slane i slatke grickalice i zaslađena pića.

“Bilo bi dobro da zaposleni u blizini radnog mjesta mogu da kupe zdravu hranu, voće i povrće, što bi bez sumnje rezultiralo manjim umorom i povećanom koncentracijom, a i kvalitet obavljanja poslovnih poslova bila bi bolja”, smatra Hamid.

Dental Studio Prijedor