Početna BiH ZA 5 GODINA NI METRA: Pogledajte koliko kilometara autoputeva imamo i koliko...

ZA 5 GODINA NI METRA: Pogledajte koliko kilometara autoputeva imamo i koliko ih se gradi, pa će vam sve biti jasno

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kameni temeljci, presječene vrpce, obećanja. Bilo ih je u posljednjih 20 godina na stotine, a rezultat je tek 208 kilometara autoputeva u državi! I tridesetak kilometara onih koji se grade, ali koji će, bez mostova, koji se ne grade, biti neupotrebljivi!

Da je brojka od 208 kilometara jako loša pokazuje i poređenje sa regionom – Hrvatska  ima 1.314 km autoputa, Srbija 962 km, Slovenija 692 km, Sjeverna Makedonija 242 km…

Ništa bolja situacija nije ni sa gradnjom i/ili rekonstrukcijom postojećih magistralnih puteva.Toga praktično ni nemamo, pa onda nikoga ne treba da čudi što već godinama naši putevi nose oznaku kao najrizičniji za putovanja i što smo vodeći u Evropi po stopi smrtnosti na putevima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No vratimo se na autoputeve čija gradnja teče tako sporo.

Kilometri koje imamo

Najznačajniji projekat, i prvi kilometri izgrađenog autoputa koz  BiH, vezani su za koridor Vc.

Kamen temeljac za ovaj autoput položen je 4. januara 2000. godine, a danas, 20 godina kasnije, imamo izgrađeno tek stotinjak kilometara autoputa i to na odvojenim dionicama – 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina, krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja do Odžaka dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića do graničnog prelaza Bijača, duga 9,6 kilometara. Obzirom da u posljednjih pet godina nije puštena niti jedna nova dionica koridora Vc u saobraćaj, uzaludno je i razmišljati o tome kada će biti gotova kompletna trasa, čija projektovana dužina kroz našu zemlju iznosi 330 kilometara!

I to su svi kilometri autoputa kroz Federaciju BiH – 102 kilometra.

U Republici Srpskoj izgrađeno je 106 kilometara autoputeva – autoput ‘9. januar’, koji povezuje Banju Luku i Doboj, u dužini 72 kilometra, i autoput koji povezuje Gradišku i Banju Luku, dug 32 kilometra.

Kilometri koji se grade?

U FBiH se trenutno grade dvije dionice autoputa na zaobilaznici oko Zenice, od Drivuše do Donje Gračanice, u ukupnoj dužini od 8,1km.
Dvije dionice se grade i u Hercegovini, Zvirovići – Počitelj, dužine oko 10 kilometara, te dionica Buna – Počitelj, dužine oko 7 kilometara, koja neće imati nikakvu funkciju, sve dok ne bude izgrađen most  “Počitelj”, a njegova gradnja još nije počela.

Posljednja dionica u FBiH, dužine 1,4 kilometara, nalazi se na Savi, od Svilaja prema istoimenom mostu, uključujući i sam most.

U Republici Srpskoj je tek sredinom prošle godine počela gradnja prvih kilometara na trasi koridora Vc. Riječ je o 6,1 kilometar dugoj dionici od Doboja prema jugu.

Odgovori entitetskih javnih preduzeća zašto se autoputevi nisu gradili većim intenzitetom – proporcionalnom nivou prihoda od prikupljenih putarina, uvijek bi izostali, pa tako i ovaj put.

Odgovor na ovo pitanje još ranije je za Buku dao profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov. Prema njegovom mišljenju, novac nije problem, jer smo i prije usvajanja Zakona o akcizama, imali akcize za autoputeve i zeleno svjetlo da se možemo zaduživati kod evropskih banaka u vrijednosti od 800 miliona eura za transportnu infrastrukturu. Problem je neznanje i nerad.

“U oba entiteta se desilo da su neke dionice izgrađene mimo saobraćajnih parametara, a što je još gore, nastavlja se sa takvom politikom i danas. Nemamo mostova, nemamo utvrđenih međunarodnih konekcija i međuentitetskih trasa, trasa u entitetima. Sve u svemu, ovo se zove neznanje i nerad. Znači, pare nisu,iti će biti problem za saobraćajnu infrastrukturu u BiH. Imamo ih da ih ne možemo potrošiti”, naglasio je profesor i napomenuo da ovo iziskuje jednu dobru analizu od strane resornih ministarstava.

Novac ipak nije problem?

I dok gradnja autoputeva, puteva i rekonstrukcija istih teče jako sporo, naplata putarina i akciza u stalnom je porastu. Tako je od  2006. godine BiH samo od akciza i putarina prikupila i potrošila više od 11 milijardi KM.

Najbolje se to vidi iz podataka i pojašnjenja koje smo dobili  iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zaključno sa 31.12. 2019.

Po litri goriva, kažu, koje se proda na tržištu u BiH, trenutno se plaća akciza (visina zavisi od vrste naftnog derivata, od 0,30 do 0,45 KM po litri), te dvije putarine. Prva je putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litri derivata), a druga je putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litri derivata).

U prvoj tablici se nalaze dvije ranije pomenute putarine:
–          ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva (0,15 KM po litri derivata), u periodu od 2006. do 2019. godine je 2 milijarde i 735 miliona KM.
–          ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM po litri derivata), u periodu od 2009. do 2019. godine je 1 milijarda i 872 miliona KM. Ovi podaci su dobijeni iz tablice ispod, jer je posebno iskazana domaća nafta, a posebno uvozna).

Pored putarina, po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i akciza, koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litri (ovisno o vrsti derivata). Po ovom osnovu od 2006. do 2019. godine je ukupno prikupljeno 6 milijardi i 378 miliona KM.

Stoga se opravdano postavlja pitanje da li je zaista problem za ovoliko kašnjenje sa gradnjom autoputeva nedostatak novca? Ili je ipak do nestručnosti, nepostojanja državne strategije i neizbježne destruktivne bh. politike?

 

Buka

ASHA prodaja vozila