U prijedorskom Vodovodu proširili su kontrolni centar iz kojeg se vrši cjelodnevni nadzor nad distribucijom i kvalitetom vode, kao i nad svim kvarovima koji se pojave na distributivnoj mreži. U vodovodu ističu da je, pored efikasnijeg kompletnog monitoringa na distributivnoj mreži, došlo i do značajne racionalizacije troškova jer u četvorobrigadnom smjenskom sistemu sada to rade četiri operatera, dok ih je ranije u četiri terenske posade bilo oko pedeset. U ovom preduzeću ističu da iz kontrolnog centra upravljaju sa 95 posto objekata, odnosno bunara, pumpnih stanica i rezervoara.
“Kada smo počeli sa izgradnjom prvog kontrolnog centra 2006. godine imali smo četiri posade koje su radile na bunarima. Sada monitoring i nadzor vršimo na jednom mjestu. Imamo 54 objekta, težimo ka proširenju i do kraja iduće godine imaćemo preko 60 objekata. Ovo je SCADA sistem prijedorskog vodovoda. Počeli smo sa skromnim početkom od tri objekta, sada ovdje imamo preko 50 objekata kojima upravljamo. Mi kontrolišemo zahvatanje vode, koja je izuzetno kvalitetna i ona se tretira samo hlorom, gasnim hlorom, što znači da imamo izuzetno kvalitetnu vodu”, kaže Bojan Ećim, sistem inženjer u ovom preduzeću.
U Vodovodu naglašavaju da ovo preduzeće pitkom vodom snabdijeva oko 75 posto stanovnika Prijedora. Kapaciteti su prošireni puštanjem u rad „Crnog vrela“, a u Vodovodu pojašnjavaju detalje. “Sa regionalnim vodovodom “Crno vrelo” koji je zajednička investicija Prijedora i Banjaluke, dobili smo i novo konzumno područje na teritoriji Omarske i okolnim selima tako da nam uglavnom ostaje jedan dio prijedorskog naselja, to je otprilike prema Sanskom Mostu i Oštroj Luci. To su sela koja se nalaze u gornjem toku rijeke Sane i nisu pokrivena gradskim vodovodom, ali postoje istraživanja u Tomašici koja bi mogla da zadovolje potrebe stanovnika tog kraja za čistom vodom za piće”, ističe Dragoslav Kabić, direktor Vodovoda.
Kapaciteti prijedorskog vodovoda biće prošireni i nakon završetka projekata koji su toku, kao i onih koji su u pripremi. “To su projekti Veliko Palančište, Kafanište i Stari voćnjak. Mislim da je prva faza završena, sada treba ići u drugu fazu realizacije tog prjekta. Očekuje se i ponovno raspisivanje tendera za rekonstrukciju vodovodne mreže Orlovača, Donji Orlovci i Donji Garevci i mislim da će pravna procedura biti završena do nove godine i da će u rano proljeće izvođač radova krenuti u rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže u ovim naseljima”, kaže Kabić.
Rekonstrukcijom i proširenjem distributivne mreže u Orlovači, Donjim Garevcima i Donjim Orlovcima biće obuhvaćeno oko 930, a izgradnjom vodovodne mreže u Velikom Palančištu, Kafaništu i Starom voćnjaku oko 250 domaćinstava. U Vodovodu ističu da je samofinansiranjem obezbijeđeno stabilno poslovanje i dodaju da za sve što rade imaju punu podršku gradske uprave.
Kozarski
