Republika Srpska mora da nađe strane kreditore, s obzirom da budžet za ovu godinu predviđa zaduženje od oko 800 miliona maraka na inostranom tržištu. Nameće se logično pitanje – gdje se to Srpska namjerava zadužiti?
Još krajem prošle godine iz Vlade Republike Srpske su rekli da su pronašli strane kreditore,a slično obećanje dao je u martu ove godine i Radovan Višković pred kamerom BN televizije. Ipak, još im nema ni traga ni glasa. U međuvremenu, iz MMF su rekli da su obavješteni da je Republika Srpska pronašla strane kreditore i da pregovaraju o zaduživanju, ali da je to sve spekulativnog karaktera.
Vlast Srpske je od prošle godine intenzivirala potragu za kreditorima, ali i investitorima za projekte koje su zemlje poput Njemačke blokirale zbog politike Milorada Dodika.
Dodik i ostali visoki zvaničnici Srpske su se okrenuli prema istoku, ali očigledno bezuspješno.
„Radi se na tome da se dobiju neke pare iz Mađarske i Rusije. Kako će to uraditi? Jedini način je kupovina obveznica. Neke informacije govore da se pokušava to uraditi preko neke azijske berze, koje su niže regulisane nego evropske“, kaže novinar i urednik portala Kapital, Siniša Vukelić.
„Novca u svijetu ima, pogotovo kada se zadužuju Vlade direktno, ali je pitanje šta se daje u zalog za to zaduženje, a to sada ne znamo. Ono što znamo je da prostora na domaćem tržištu za zaduženje nema, a ne može se izaći ni na međunarodno tržište kapitala kao što je bio slučaj sa londonskom i bečkom berzom, ti kanali su sada zatvoreni.“, poručuje Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
– Tajni ugovori sklapaju se i kineskim bankama. Budžet je trenutno u minusu oko milijardu maraka, a uspjeli su da se zaduže samo za oko 130 miliona, tvrdi novinar Siniša Vukelić. Donacije u budžet nisu moguće, a i kredibilnost Republike Srpske je na klimavim nogama.
„Kao donacija da dođe u budžet nije moguće. Jer to sve mora ići preko Sarajeva. Svaka novčana doznaka mora ići preko sarajevskih institucija, na nivou Bosne i Hercegovine. Još uvijek nisu pronašli finansijere, iako tvrde stalno da će pronaći. Novac moraju da nađu jer bez toga neće uspjeti da isplate dvije ili tri penzije do kraja godine ili dvije tri plate budžetskim korisnicima.“, smatra Vukelić.
U prilog tome govori i informacija o odobrenju sredstava iz Saudijskog fonda za razvoj. Iako su iz Vlade Republike Srpske nedavno okupili oko 200 gradonačelnika, načelnika opština, direktora javnih preduzeća i institucija, kako bi se pohvalili s novim prijateljima u Saudijskoj Arabiji i milionima koji se od njih mogu dobiti, stvarnost je malo drugačija.
Skoro svaki projekat mora da prođe kroz ruke Savjeta ministara BiH. Da Saudijski fond za razvoj oprezno ulazi u kreditiranje u Republici Srpskoj, govori činjenica da taj fond garanciju za zajmove Srpskoj traži od države.
„Posljednji primjer sa Saudijskim fondom, koji je išao preko Savjeta ministara BiH, to je projekat osnovanja Naučno – tehnološkog parka, to nam govori da Vlada RS pratktično koristi institucije BiH, što i nije loše za te stvari. Ali pokazuje i drugu stvar – da kreditori nisu voljni da kreditiraju direktno Vladu nego da idu preko institucija Bosne i Hercegovine.“, poručuje Jelena Trivić.
Vlada Republike Srpske nedavno je usvojila informaciju o projektnim prijedlozima za finansiranje iz sredstava Saudijskog razvojnog fonda i odabrala devet projekata ukupne vrijednosti 161,6 miliona maraka. Jasno je da će za većinu tih sredstava garancije morati dati država, jer budžet RS odavno nije razvojni, niti vlast ima pokriće za te kredite.
(BN) Foto: Vlada
