Između ostalog, povećat će se određena socijalna primanja za one slabijeg imovinskog stanja, međutim, u nekim segmentima, život će biti dosta skuplji.
Građanski dodatak
Od 1. januara više od pet miliona primalaca tzv građanskog dodatka (Bürgergeld) dobijat će u prosjeku 12 posto više novca. Za samce iznos ove pomoći se povećava za 61 euro i iznosit će 563 eura mjesečno. Odrasli koji žive sa partnerom dobit će 506 eura, a za svako dijete, zavisno od uzrasta, između 357 i 471 eura.
Raste i dječji dodatak
Dječiji dodatak (Kinderzuschlag) dodjeljuje se roditeljima koji rade, ali imaju niske plate. Maksimalni iznos koji se može dobiti povećaće se sa 250 na 292 eura, u zavisnosti od prihoda i eventualne imovine.
Donja granica za porodiljsku naknadu
Uskoro će važiti niže granice prihoda za ostvarivanje prava na materinski dodatak (Elterngeld), koji na određeno vrijeme primaju roditelji koji ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme nakon rođenja djeteta. Do sada su ovu naknadu mogli da primaju roditelji čija primanja koja čine poresku osnovicu ne prelaze 300.000 eura godišnje, a samohrani roditelji ako ne zarađuju više od 250.000 eura. Od aprila 2024. ovaj limit za parove prvo će biti smanjen na godišnji prihod od 200.000, a od aprila 2025. na 175.000 eura. Od aprila za samohrane roditelje važi ograničenje od 150.000 eura.
Bolnički dodatak za njegu bolesnog djeteta
Od 2024. godine zaposleni roditelji koji su zakonski zdravstveno osigurani imaju pravo na naknadu za bolovanje za njegu bolesnog djeteta (Kinderkrankengeld) u trajanju od 15 dana, a samohrani roditelji 30 dana. Do sada je to bilo 10 ili 20 dana.
Više novca za zaposlene sa nižim primanjima i polaznike stručnog obrazovanja
Od 2024. godine zakonom propisana minimalna zarada po satu povećat će se sa sadašnjih 12 na 12,41 eura. Planirano je i povećanje na 12,82 eura za 2025. godinu. Time se povećava i maksimalno dozvoljeni iznos za zaposlene na tzv mini poslovima (Minijob) od 520 do 538 eura. Ovo je granica prihoda na koju se ne plaćaju porezi i druga davanja. Minimalna plata za polaznike stručnog obrazovanja (šegrte) u prvoj godini također raste za 4,7 posto na 649 eura. Međutim, moguće je uspostaviti izuzetke kroz tarifne ugovore.
Veća neoporeziva osnovica
U novoj godini će se povećati i neoporeziva osnovica (Grundfreibetrag), odnosno iznos prihoda na koji primalac nije dužan da plati porez – sa dosadašnjih 10.908 na 11.784 eura. Neoporeziva osnovica po djetetu (Kinderfreibetrag) takođe raste sa 6.024 na 6.612 eura. Povećan je i limit prihoda iz kojeg se plaća najveća poreska stopa (Spitzensteuersatz), sa dosadašnjih 62.810 na 66.761 euro.
Doplatak za njegu i dodaci za njegu također se povećavaju
Dodatak za pomoć i njegu (Pflegegeld) povećava se za pet posto, što u zavisnosti od stepena potreba znači 16 do 45 eura više mjesečno. Uvode se i olakšice za osobe kojima je potrebna njega i koji borave u staračkom domu: naknade za njegu se povećavaju u iznosu od pet do deset posto, u zavisnosti od dužine boravka u ustanovi.
Povećana starosna granica za odlazak u penziju
Zakonska starosna granica za odlazak u penziju 2024. godine je 66 godina. Ovo se odnosi na osobe rođene 1958. godine. Za kasnije rođene starosna granica se povećava za dva mjeseca godišnje, što znači da će morati raditi duže.
Nova pravila grijanja za novogradnju
Što se tiče energije, potrošači će morati da računaju na veće troškove. Od 2024. godine stupa na snagu Zakon o grijanju prema kojem se u nove stambene zgrade unutar novoizgrađenih područja mogu ugrađivati samo oni sistemi grijanja koji koriste najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora. U većini slučajeva to bi trebalo da budu toplotne pumpe.
Veća cijena za CO2 i ukidanje poticaja za e-automobile
Iznos tzv. CO2 poreza, odnosno poreza na energiju iz izvora štetnih za klimu. Od 1. januara iznosi 45 eura po toni, što će poskupjeti gorivo i lož ulje ili gas. Zbog rupe u državnom budžetu, od 1. januara ukidaju se državne kočnica oko cijene struje i gasa. Ali zbog pada cijena na tržištu ionako više nisu igrali nikakvu ulogu za većinu potrošača.
Od 2024. godine ukida se državni poticaj, tzv Umweltbonus za kupovinu električnog automobila.
Povećanje PDV-a u gastronomiji
U novoj godini bi mogli da poskupe odlasci u restorane i kafiće. Jer, od 1. januara za gastronomiju ponovo važi redovna stopa PDV-a od 19 posto, umjesto dosadašnjih sedam.
Obavezni e-recept, naknada za ambalažu i dječiji pasoš
Ljekari su od januara u obavezi da izdaju e-recepte.
Uvodi se i povratna naknada za ambalažu za mlijeko i mliječne napitke, ako se prodaju u plastičnim bocama.
Od januara više neće biti moguće dobiti dječiji pasoš u Njemačkoj, koji se do sada izdavao za djecu do 12 godina. Umjesto toga, uvodi se elektronski pasoš sa dužim rokom trajanja i mogućnošću korištenja za putovanja širom svijeta. Naime, prethodni dječiji pasoš nije imao sigurnosni čip, pa je izdavan samo na godinu dana i nije bio priznat u nekim zemljama, piše Deutsche Welle.
