Početna BiH VELIKA POTRAŽNJA ZA INŽENJERIMA PRERADE DRVETA, ali mala zainteresovanost

VELIKA POTRAŽNJA ZA INŽENJERIMA PRERADE DRVETA, ali mala zainteresovanost

Dekan Fakulteta Marijana Kapović Solomun rekla je Srni da će na studijskom programu Šumarstvo biti uveden novi modul prerade drveta, navodeći da je cilj da se i dalje školuju diplomirani inženjeri šumarstva, ali tako da imaju neko osnovno predznanje za rad u preradi drveta.

– Tu će studenti kroz minimalno šest izbornih predmeta dobiti osnovno znanje neophodno za rad u preradi drveta, što će im omogućiti da nakon završenog fakulteta kao inženjeri šumarstva budu osposobljeni i za rad i u ovoj oblasti – rekla je Solomun.

Ona je naglasila da je posao inženjera u oblasti prerade drveta veoma plaćen, te da ne znači rad samo u pilani, kao što mnogi možda misle.

– Podrazumijeva širok spektar poslova, kao što je vođenje kompletne proizvodnje u preradi drveta ili osmišljavanje i dizajn proizvoda od drveta, kao i rad u menadžmentu – navela je Solomun.

Prema njenim riječima, studijski program prerade drveta na Šumarskom fakultetu pokrenut je školske 2017/2018. godine na inicijativu Privredne komore Srpske i drvoprerađivača, koji su iskazali potrebu za ovim kadrom, ali zbog male zainteresovanosti nije organizovan narednih godina.

– Drvoprerađivači su iskazali potrebu za inženjerima prerade drveta koji će moći da im pomognu u oblasti primarne, sekundarne i finalne prerade drveta, kao i spremnost da stipendiraju studente i ponude zagarantovan posao nakon studija – rekla je Solomun.

Ona je navela da je na studijski program, koji je pokrenut u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Beogradu i uz pomoć kolega sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, prve godine upisano 16 studenata, da bi se tokom iste godine ispisalo njih pet.

Mladen Samardžić, koji je početkom ove godine diplomirao na studijskom program prerade drveta Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, kaže da mladi nisu svjesni značaja školovanja za deficitarna zanimanja, nakon kojeg ih čeka siguran posao.

– Ovaj studijski program upisao sam bez velikih očekivanja i planova, ali su mi profesori ukazali da se ulaganje u znanje može isplatiti, to jeste da mogu da naplatim svoju stručnost. A ono što je najznačajnije jeste da studenti, osim što ih čeka siguran posao nakon završetka studija, mogu da rade u struci i dok studiraju – kaže Samardžić za Srnu.

Iako je u toku studija radio to ga nije spriječilo da na Fakultetu postigne zavidne rezultate, te je biran za najboljeg studenta za akademske godine 2018/19, 2019/20. i 2020/21, što predstavlja najbolji uspjeh na studijskom programu deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj.

– Istina je da vam znanje niko ne može uzeti, ni umanjiti. Imao sam sreću da mi je to objasnio gostujući profesor Igor DŽinčić iz Beograda na drugoj godini studija, što sam i prihvatio tako da sam ubrzo nakon toga počeo povremeno da radim u struci, istovremeno obavljajući i praktičnu nastavu – rekao je Samardžić.

On smatra i da su prednosti tehničkih nauka što zahtijevaju puno prakse, iz koje se može mnogo toga naučiti, što iz teorije ne može.

– Važno je da Fakultet obezbijedi studentima praksu u nekom od preduzeća, ali je isto tako bitno i da student bude aktivan i da pronalazi sebi prilike da radeći uče. U raznim preduzećima koja proizvode pločasti i namještaj po mjeri, samoinicijativno sam bio na praksi, gdje sam stekao značajno iskustvo – rekao je Samardžić.