Početna BiH U Sarajevu potpisana Deklaracija o ustavnim i drugim reformama BiH na putu...

U Sarajevu potpisana Deklaracija o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO

U Sarajevu je danas potpisana Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju i NATO.

Potpisalo ju je oko trideset subjekata iz raznih političkih organizacija, organizacija civilnog društva, apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava, te predstavnici akademske zajednice.

Zaključci Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO:

Potpisnici Deklaracije o ustavnim i drugim reformama na euro-atlanskom putu Bosne i Hercegovine (Deklaracija) saglasni su djelovati zajednički kao društveni pokret za Bosnu i Hercegovinu i bolju budućnost svakog pojedinca, poštujući i ne osporavajući pravo nijednoj političkoj organizaciji na vlastiti pravno-politički subjektivitet i djelovanje, prihvatajući učešće organizacija civilnog društva i ostalih potpisnika Deklaracije u kontekstu stručne i konsultativne uloge u procesima praćenja i provođenja usaglašenih stavova i principa u ovoj Deklaraciji.

Strane potpisnice smatraju da su neophodne promjene Ustava Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 10. stav 2. Ustava BiH koji nedvojbeno utvrđuje da bilo koje izmjene Ustava BiH ne mogu biti u suprotnosti sa primjenom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njene prednosti nad svakim drugim pravom (član 2. tačka 2. Ustava BiH). Konvenciju je država BiH ratifikovala u Parlamentarnoj skupštini BIH (2002) i ista predstavlja “ustavni instrument evropskog javnog poretka“. Svako daljnje odlaganje izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava vodi ka isključenju BiH iz Vijeća Evrope i trajnom prekidu svakog integrativnog procesa.

Neprihvatljive su aktivnosti koje vode dodatnim etno-nacionalnim i teritorijalnim podjelama bh društva i države BiH i sve promjene trebaju se odvijati u pravcu ostvarivanja punih ljudskih prava i sloboda svih građana i naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

Pregovorači iz BiH, kao i medijatori i izaslanici iz međunarodne zajednice biće upoznati sa polaznim osnovama usaglašenim ovom Deklaracijom, kako bi se utvrdili okviri i principi za sve buduće pregovore.

Pregovori se ne mogu voditi pod bilo kakvim pritiscima ili ucjenama, bez obzira od koga dolaze, već isključivo na temeljima vladavine prava i unapređenja temeljnih ljudskih prava u demokratskom i mirnom okruženju.

Dobro došli su svi prijedlozi i modeli koji su utemeljeni na evropskim demokratskim standardima koji imaju za cilj unapređenje funkcionalnosti BiH i njenih instutucija.

Svi pregovori, razgovori i eventualni dogovori koji se vode sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima, koji se odnose na izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine, moraju se temeljiti, usaglasiti i na koncu parafirati od svih političkih organizacija koje imaju svoje zastupnike i delegate u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovinena, a koje su potpisnice ove Deklaracije, na slijedećim principima:

Izvršenju pravosnažnih presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Azre Zornić, Ilijasa Pilava, Samira Šlaku i Svetozara Pudarića, kao i izvršenju pravosnažnih presuda Ustavnog i Suda BiH, u kontekstu izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.

Preciziranom i definiranom listom prava naroda u Bosni i Hercegovini, u parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, sa jasno definiranim mehanizmom njihove zaštite, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine (usaglasiti model zaštite „vitalnog nacionalnog interesa“).

Jasno definiranom odrebom o neprihvatljivosti i kažnjivosti negiranja zločina holokausta, genocida i drugih presuđenih ratnih zločina, glorifikaciji presuđenih ratnih zločinaca od strane međunarodnih i bosanskohercegovačkih sudova za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kao i neprihvatljivosti vrijeđanja narodnih kolektiviteta kao genocidnih ili zločinačkih.

Osigurati vladavinu prava uspostavljanjem nezavisnog pravosuđa u skladu sa demokratskim standardima i sistemski osigurati bezpogovorno izvršavanje presuda bh i međunarodnih sudova.

Ustavom definirati mehanizme onemogućavanja blokada rada institucija Bosne i Hercegovine i drugih vlasti na nižim nivoima, uključujući i institut prijevremenih izbora.

Nakon usaglašenih stavova o promjenama Ustava BiH, reformu izbornog sistema temeljiti na savremenim demokratskim standardima i u skladu sa evropskim vrijednostima a protiv daljih etničkih podjela, uvažavajući izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog i Suda BiH.

Usaglasiti i ponuditi jasne principe i modele kojima će se harmonizirati nadležnosti, prava i obaveze predsjednika/potpredsjednika u oba entiteta, kao i nadležnosti i ulogu Doma naroda u FBIH i Vijeću naroda u RS, na simetričan način, uvažavajući istovjetna prava građana koji se ne izjašnjavaju kao konstituentni narodi (ostali), vodeći računa o mišljenju Venecijanske komisije.

Postojeće pravno stanje u entitetima FBIH i RS onemogućava integraciju i funkcionisanje institucija BiH.

Zajednički će se izraditi prijedlog Zakona o državnoj imovini koji mora biti utemeljen na pravosnažnoj presudi Ustavnog suda BiH, i kojim će se definirati vlasništvo države nad svojom imovinom, kao i uređivanje prava i dužnosti nižih nivoa vlasti i javnih ustanova/preduzeća u korištenju i raspolaganju državnom imovinom.

Put Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a propisano je čl. 84 Zakona o odbrani BiH i kao takav je zakonska obaveza svih institucija BiH.

Potpisnici ovog dokumenta pozdravljaju inicijativu uglednih članova akademske zajednice o potrebi održavanja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa, koji bi trebao dati okvirne smjernice i dokument o strateškim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine u narednom periodu.

Svaka od strana potpisnica će se, o svom eventualnom angažiranju i učešću, pojedinačno izjasniti nakon dostavljanja incijativnog dokumenta od strane inicijativnog odbora uglednih članova akademske zajednice o razlozima, ciljevima i načinu organiziranja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa.

Strane potpisnice usaglasile su da će praćenje i monitoring stavova, principa i realizacije usaglašenih aktivnosti iz ove Deklaracije voditi Vijeće za provedbu Deklaracije (Vijeće). Vijeće će se sastojati od članova i to: po jedan predstavnik iz svake od političkih stranaka potpisnica Deklaracije, 5 predstavnika iz reda organizacija civilnog društva potpisnika Deklaracije, 1 predstavnik ANUBIH, 1 predstavnik iz reda akademske zajednice, 1 predstavnik iz reda apelanata pred ESZLJP. Strane potpisnice će odrediti svoje predstavnike u roku od sedam dana od dana potpisivanja ove Deklaracije. Iz reda članova Vijeća, odrediće se predsjedavajući koji će biti iz reda organizacija civilnog društva, te urediti način i model svoga djelovanja.

Deklaraciji mogu pristupiti i druge političke i nevladine organizacije svojom pisanom izjavom, kao i zastupnici/delegati iz Parlamentarne Skupštine BiH i zastupnici iz entitetskih parlamenata, u ličnom kapacitetu, ukoliko nisu članovi političkih organizacija koje su potpisnice Deklaracije.

Potpisnici Deklaracije obavezuju se da će sve usaglašene elemente provoditi u duhu zajedništva, u dobroj volji, stavljajući zajedničke interese države BiH ispred bilo kojih ličnih i partikularnih interes