BiH kasni tridesetak godina za svjetskim trendovima. Ostala je daleko u prošlosti i u pogledu sortimenata, sistema gajenja i zaštite oraha, rekao je agronom Radoje Kiperović, koji je u Prijedoru održao predavanje o intenzivnom uzgoju oraha. On je govorio o profitabilnoj proizvodnji i cjelokupnoj tehnologiji vezanoj za uzgoj, zaštitu, berbu i plasman ove biljke.
“U BiH smo jako siromašni sa novim zasadima oraha, moguće ih je nabrojati možda par desetina. U Srbiji i Hrvatskoj sasvim je druga priča. Mi, čak, nismo bili u prilici da registrujemo nove sorte koje su trend u svijetu. Mnogi zasadi se, u zadnjih 5-10 godina, podižu sa turskim čendlerom, koji je genetski i praktično neprovjerena sorta. U principu ta tehnologija neće donijeti ništa dobro. Mi imamo stare sorte sa naših područja, tipa iz Srbije rasna, šampion itd. Još uvijek postoji potražnja i sadnja tih sorti, a od sortimenta koji je aktuelan u svijetu i Evropi, na prvom mjestu za naša područja je lara, tulare, fernor i, samo za vinogradarska područja, čendler. To su sorte koje se komercijalizuju u svijetu, prepoznate su na berzama i mogu se plasirati, a sve ostalo je priča koja nema budućnost”, ističe Kiperović.
Ovdašnji proizvođači prepušteni su sami sebi zbog ekstremno malih površina i plasiraju orahe tamo gdje mogu, rečeno je na predavanju kojem je prisustvovalo dvadesetak uzgajivača iz Republike Srpske i Hrvatske. Jedan od njih je Ivan Paponja iz Slavonije. Došao je, kaže, da dobije koristan savjet i nauči nešto novo o savremenom uzgoju oraha.
“Imam četiri hektara oraha, tri u punom rodu i jedan pod mladim nasadom. Specifično je da se bavim isključivo primarnom proizvodnjom zelenog oraha, za alkoholna pića. Imam obezbijeđeno tržište, plasman je siguran, cijena dobra, a ono malo što ostane, prodam u jezgri. Sasvim sam zadovoljan rentabilnošću proizvodnje”, ističe Paponja.
Na području Prijedora svega desetak uzgajivača bavi se uzgojem oraha i uglavnom su to ekstenzivni zasadi. Na prijedorskoj regiji ih je tridesetak, a ovu biljku uzgajaju na površini od jednog do nekoliko hektara. S obzirom da se o orahu ne priča gotovo ništa i da u posljednjih desetak godina nije bilo organizovane obuke na ovu temu, u Područnoj jedinici Prijedor Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi željeli su da je aktuelizuju.
“O orahu se nedovoljno govori. Malo se zna o agrotehnici, a imamo prilično negativna iskustva u pogledu otpornosti oraha na niske temperature. Aktuelno je i pitanje izbora sortimenta, budući da je tržište oraha opterećeno nekim komercijalnim preporukama koje uzgajivači prate, a na kraju se pojavljuju određeni problemi, jer ta komercijalna priča nije usklađena sa strukom”, rekao je Mirko Jokić, rukovodilac Područne jedinice Prijedor.
Ovo je peta od ukupno osam obuka koje u ovom resoru organizuju u okviru redovnih zimskih predavanja.
Kozarski
