Uz podršku Evropske unije, realizuje se Jadransko – jonski program međunarodne saradnje, u okviru kojeg je i projekat „Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima”. Jedan od vodećih partnera u ovom projektu je Razvojna agencija PREDA , koja je bila domaćin drugog partnerskog sastanka. “Zaštita životne sredine je suštinsko pitanje ljudskog društva. Iako smo svjesni da našim djelovanjem negativno utičemo na životnu sredinu, mi se i dalje ponašamo na način da povećavamo emisije štetnih gasova, što dalje direktno utiče na klimatske promjene. Ovim projektom planirana je izreda transnacionalne strategije, faktički akcionog plana koji će sve zainteresovane strane uključiti u proces protiv klimatskih promjena.
Definisaće se akcije i mjere koje na lokalnom nivou mogu da doprinesu ovim aktivnostima. Konkretno, na području grada Prijedera, unutar projekta svaki od partnerskih područja ima priliku da definiše svoj najveći izazov kada je riječ o klimatskim promjenama, znači o negativnim utjecajama klimatskih promjena. Mi smo kao najveći izazov definisali šumske požare, naravno tu su i popleve, tu su toplatni udari, klizišta, zemljotresi. Smatrali smo da su šumski požari tema koja je dosta bitna a malo je eksploatisana u prethodnom periodu. U toku projekta realizovaćemo i pilot projekat koji će podrazumijevati novi način sadnje šumskog drveća koji će onemogućiti brzo širenje šumskih požara”, istakao je Boris Srdić, šef Odsjeka za zaštitu životne sredine u Razvojnoj agenciji PREDA
Među partnerskim organizacijama je i slovenački Institu za održivi razvoj. U Institutu ističu da u slovenačkim gradovima ima dosta rješenja kojima se asvaltne i betonske površine zamjenjuju prirodom. Pojašnjavaju u kojoj mjeri se takva rješenja koriste. “Koriste se do neke mjere, ali ne baš sto posto. Politika još uvijek traži neka rješejna za koja misli da su bliže ljudima, kao što su veće investicije. ali vidi se na nekim većim gradovima da ide naprijed, prema prirodi, odnosno za zelenim rešenjima”, kaže Darko Ferčej sa ovog Instituta.
U projektu “Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima” nalazi se i Sjeverna Makedonija. Prema navodima Centra za ekološku demokratiju, ova država ima ozbiljnih ekoloških peroblema. U Centru smatraju da projekat predstavlja dobru platformu za razmjenjivanje iskustava sa Evropskom unijom i preuzimanje pozitivnih primjera i rješenja. “Što se tiče ekoloških pitanja i problema u našoj zemlji, moram reći da i pored toga što je država usvojila znatnu legislativu Evropske unije i transponirala u nacionalno zakonodavstvo, smatramo da sama implementacija nije dovoljna, što uzrokuje slabu zaštitu životne sredine. Što se tiče urbanih dijelova naše zemlje, Skoplje predstavlja jedan od najzagađenijih gradova u Evropi i svijetu. Problem se uglavnom pripisuje neregulisanoj urbanizaciji samog grada, a tu je svakako i problem korupcije koji je sve više očigledan u upravljanju javnog prostora u našem gradu”, navodi Kiril Ristovski iz Centra za ekološku demokratiju. Dodaje da se u Sjevernoj Makedoniji širi ekološka svijest i povećava broj organizovanih javnih protesta kojima se zahtijeva veća posvećenost države u očuvanju prirode.
U projektu “Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima” učestvuje devet partnerskih organizacija iz Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Grče, kao i pridruženi član iz Republike San Marino. Strateški partneri su grad Prijedor i Institut za cirkularnu ekonomiju iz Zagreba. Realizacija projekta počela je 1. oktobra 2024. godine i trajaće 36 mjeseci.
Kozarski