fbpx

U logoru Omarska postavljena spomen-ploča od Srba iz Prijedora koji žive u Beogradu

Komemoracija je održana u organizaciji Udruženja logoraša “Prijedor 92”, Udruženja logoraša “Kozarac” te Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, pod pokroviteljstvom Saveza logoraša u BiH.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović podsjeća kako je taj logor, po nalogu Kriznog štaba općine Prijedor, formiran 25. maja 1992. godine, a na današnji dan prije 27 godina počelo je njegovo raspuštanje.

“Najveći broj logoraša je prebačen u logor Manjača, jedan dio je prebačen u logor Trnopolje, a do 21. augusta te godine u logoru je ostala jedna manja grupa logoraša koja je trebala da posluži lokalnim srpskim vlastima, odnosno kriznom štabu kao ‘logoraši za pokazivanje’ i da se zamaskira stanje u logoru koje je bilo, u slučaju da se pojave nove televizijske ekipe”, izjavio je Duratović Feni.

Komemoraciju je danas obilježilo postavljanje dviju spomen-ploča u znak sjećanja na taj period. Jedna spomen ploča sa prigodnim tekstom je, uime bivših logorašica i logoraša logora Omarska, a druga spomen-ploča je od Prijedorčana srpske nacionalnosti koji danas žive i rade u Beogradu.

“Jedna grupa Prijedorčana je tamo, zajedno sa svojim prijateljima iz Beograda napravila spomen-ploču na kojoj piše ‘da se nikad ne ponovi – Omarska 1992.’ i dole su napisali ‘komšije’”, naveo je Duratović.

Po njegovim riječima, komemoraciji je prisustvovala i studentica iz Beograda koja se prigodnim riječima obratila skupu.

Duratović kaže da su na taj način pokazali i jedni i drugi neko drugo lice Srbije, “da postoje ljudi koji ipak osjećaju i suosjećaju sa svim onim što se dešavalo na tom prostoru“.

Skupu se obratio i univerzitetski profesor iz SAD-a, poznat bh. javnosti, Devide Pettigrew, a prvi put u Omarskoj je bio i predsjednik Fondacije “Remembering Srebrenica” Waqar Azmi iz Londona koji se također obratio prisutnima.

“Rekao je da će oni sada poduzeti određene inicijative i korake da pokušaju i putem vlasti Velike Britanije, parlamenta i premijera, a i u razgovoru s vlasnikom bivšeg logora Omarska kompanijom Mittal, da se dobije konačno odobrenje za postavljanje ovih spomen-ploča”, kazao je Duratović.

Dodao je da su spomen-ploče danas postavili bez zvanične saglasnosti i odobrenja kompanije Mittal, koja se na njihov upit proglasila nenadležnom za izdavanje odobrenja.

“Mi smo ih stavili, sada čekamo da se javi ko je nadležan za to da kaže da smo postavili bez odobrenja i onda ćemo podnijeti zahtjev za legalizaciju”, navodi Duratović.

On je podsjetio da je kroz logor Omarska u periodu od 25. maja do 21. augusta, prema njihovim evidencijama i izjavama preživjelih svjedoka, prošlo između pet i šest hiljada logoraša, a od tog broja je oko 700 logoraša Omarske ubijeno.

Pojasnio je da nisu svi oni ubijeni direktno u logoru, izvođene su grupe logoraša.

“Poznato je javnosti, čuli su i za masovnu grobnicu Hrastova glavica, za jamu Lisac i za strijeljanje na Korićanskim stijenama. Sve su to bivši logoraši logora Omarska koji su izvedeni i strijeljani na tim lokalitetima. Haški tribunal je naveo, rukovodeći se jednom izjavom, odnosno zapisnikom predsjednika kriznog štaba opštine Prijedor Milomira Stakića, da su kroz logor Omarska prošla 3.334 logoraša, među kojima je bilo i 37 žena i 28 maloljetnika. Međutim, to je brojno stanje koje je bilo u tom momentu popisa. Mnogo je ljudi uvedeno u logor koji nisu prošli popis i mnogo je njih izvedeno i ubijeno, koji također nisu bili ni u kakvim evidencijama logora Omarska”, kazao je Duratović.

(Klix)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila