Početna Region U Hrvatskoj najmanje stanovnika od 1948, nestao skoro cijeli Zagreb

U Hrvatskoj najmanje stanovnika od 1948, nestao skoro cijeli Zagreb

Hrvatski Državni zavod sa statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva u toj zemlji koji pokazuju da je Hrvatska tokom proteklih 10 godina ostala bez 396.360 ljudi i da tek tri grada imaju više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka.

Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011, izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.

Hrvatska nije imala manje stanovnika još od 1948. godine, pokazuju rezultati popisa. Broj stanovnika u ovoj zemlji pada od 1991, od kada je izgubila 895.736 stanovnika, odnosno skoro cijeli Zagreb, dok je samo tokom posljednjih deset godina, od prošlog popisa koji je sproveden 2011, izgubila 396.360 stanovnika – gotovo 10 odsto.

Te 2011. godine u Hrvatskoj je živelo 4.284.889 građana, a danas ih živi samo 3.888.529.

Poslije Zagreba (769.944 stanovnika), Splita (161.312 stanovnika) i Rijeke (108.622 stanovnika), četvrti najveći grad u Hrvatskoj i dalje je Osijek, koji je 2011. godine imao 108.048 stanovnika, a sada ih ima 96.848.

Rijeka je izgubila 14,6 odsto svog stanovništva, a Split 13,7 odsto.

Rezultati popisa pokazuju da nema županije u Hrvatskoj koja je zabilježila porast broja stanovnika.

Vukovarsko-sremska je izgubila skoro svakog petog stanovnika (više od 19 odsto), Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska 17.53 odsto, a najmanji pad je bio u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

Hrvatski mediji pišu da je realan broj stanovnika još i manji jer su mnogi građani popisani iako veći dio godine rade u inostranstvu, dok su se neki i odselili, ali su ih porodice popisale u Hrvatskoj.

Hrvatski demografi Anđelko Akrap i Marin Strmota objavu o prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. komentarisali su za Index, navodeći kako je ovo bilo očekivano. Pritom su upozorili na teške posljedice koje mogu očekivati s padom broja stanovnika kao što su urušavanje penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema.

“Sve je to očekivano i treba voditi računa o tome da su to još uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni će pokazati pravo stanje, a možemo očekivati još i manji broj stanovnika od ovog. Više ih ne možemo imati s obzirom na dugogodišnje prirodno smanjenje, imamo više umrlih nego rođenih, a i ogroman talas iseljavanja”, kazao je Anđelko Akrap.

Osim broja stanovnika, opada i broj domaćinstava u Hrvatskoj, ali raste broj stambenih jedinica, pogotovo u priobalnim županijama.

Broj domaćinstava smanjen je za 80.615 (5,31 odsto), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61 odsto).

Popis stanovništva u Hrvatskoj je, nakon što je rok tri puta produžavan, završen sredinom novembra prošle godine.

Građani su mogli sami da se popišu koristeći upitnik u elektronskom obliku koji je bio dostupan na portalu e-Građani, da bi nakon toga popisivači popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale, uz kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.