Prvi toplotni talas ove sezone donio je brojne probleme građanima, ali i nove brige poljoprivrednicima. Stanje u poljoprivredi svakako nije sjajno godinama, a loši vremenski uslovi kao što je suša i ekstremno visoke temperature, kakve imamo ovih dana, dodatno otežavaju situaciju.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo za „Avaz“ je kazao da je situacija trenutno teška.
Lošiji kvalitet
– Što se tiče žita, pšenice i ječma, vrijeme mu odgovara. Nema kiše i vrijeme je žetve. Sijenu, travama i travnim smjesama ovo vrijeme odgovara, ali je teško raditi po ovim temperaturama. Problem je povrća, voća i kukuruza. Već nedostaje vode, ako ne bude kiše, bit će katastrofa. Vrlo je teška situacija i već se dobro osjeti suša, uz sve to teško je raditi po tim uslovima – kazao je Bićo.
Kada su u pitanju posljedice, Bićo je kazao da će se ovakva situacija s vremenskim neprilikama odraziti na kvalitet, količinu, ali i cijenu proizvoda.
– Ako ovo ovako nastavi, bit će vrlo loš kvalitet usjeva, bit će umanjen kvalitet, količinski će biti dosta manje, a ono što ostane bit će dosta skupo. Već je sada sve skupo za građane, u ovom stanju ovakvom nije normalno ništa. Kada se vratimo par mjeseci unazad i vidimo po kojim cijenama je rađena sjetva, ovo nije toliko strašno, ali ako se nastavi ova situacija bit će katastrofa. Vjerovatno će dosta farmera i odustati od proizvodnje. Ovo se ponavlja iz godine u godinu, a nema rješenja nikakvog, niko ništa ne poduzima – kazao je Bićo.
Iz godine u godinu
Ratar iz Orašja, Perica Marošević, koji obrađuje više od 200 hektara zemljišta na kojem sadi pretežno soju, kukuruz, pšenicu i ječam, za „Avaz“ je kazao da nekim kulturama ove temperature odgovaraju, dok neke ubijaju.
– Ovo vrijeme nam dobro služi da bismo poskidali ječam, pšenicu i ostale kulture koje su sada na redu. Soja, kukuruz i suncokret su sada u lošoj poziciji i trebalo bi im dosta vode. Kiša koju najavljuju narednih dana bi dobro došla – kazao je Marošević.
Govoreći o posljedicama, istakao je da su iz godine u godinu navikli na ovakve situacije i da se pokušavaju prilagoditi.
– Posljedice će biti kao i prethodne dvije godine, na to smo već naučili. Veći dio površine smo pretvorili u kulture koje su uvijek manje pogođene sušom, međutim, sada smo dočekali opet da nam dosta snize cijenu žita – kazao je Marošević.
