Početna Vijesti Svaki peti građanin BiH živi na rubu egzistencije

Svaki peti građanin BiH živi na rubu egzistencije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U cijeloj regiji potrošačka korpa prevazilazi primanja domaćinstva, a u Bosni i Hercegovini taj jaz je najveći. Troškovi života su duplo, a za pojedine radnike čak i trostruko veći od njihovih primanja. Opšti je zaključak da građani jedva ‘sastavljaju kraj s krajem’.

Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj u februaru ove godine koštala je 1.902 KM. Prosječna tzv. statistička plata od 896 KM ne može ni upola da pokrije te troškove, jer samo za prehranu i komunalije odlazi 1300 KM mjesečno. Slično je i u Federaciji BiH gdje potrošačka korpa košta 2.019 KM, a prosječna plata je 914 KM.

Građani kažu da ne mogu zaraditi ni polovinu, a neki ni trećinu novca koliko im je potrebno za pristojan život.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ni upola ne mogu da zaradim, ni 900 maraka ne mogu da zaradim. Ovdje u našem gradu ne može se to zaraditi. A kako živim, nikako, skoro nikako”.

“Tolika primanja mi nemamo. Moja porodica zaradi hiljadu KM, ali imamo kredit. To je katastrofa”.

“Penzioner sam , ne smijem reći kolika mi je penzija, jer me sramota. Stid me. Invalid prve kategorije a imam 94 marke penzije, time sam vam sve rekla kako živim”.

U Bosni i Hercegovini 20 odsto ljudi živi na rubu egzistencije i u situaciji je da traži pomoć za preživljavanje.

“Negdje do 20% živi u siromaštvu, veliki procenat na rubu siromaštva, onda se vidi koji je to egzistencijalni ambijent u kojem mi živimo. Vlast je davno pokazala da nju građani ne interesuju sem kad su izbori i oni tog trenutka zaborave na sve nas”, ocjenjuje Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle.

Prema podacima Saveza sindikata, najviše se zarađuje u oblasti finansija i osiguranja, a najmanje u građevinarstvu.

Republika Srpska: Prosječne neto zarade u februaru 2019. godine

finansijske djelatnosti i osiguranje – 1.378 KM

trgovina – 688 KM

saobraćaj i skladištenje – 683 KM

administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti – 678 KM

ugostiteljstvo 643 KM

umjetnost, zabava i rekreacija – 640 KM

građevinarstvo – 617 KM

izvor: Savez sindikata RS

I kada se pogleda ova statistika, očigledno je da većina građana ne može da podmiri ni osnovne potrebe. Pa da bi se preživjelo, nerijetko se ide na varijantu pomoći rodbine iz dijaspore.

“Ono što treba posebno naglasiti što naše vlasti zloupotrebljavaju, svake godine dođe iz inostranstva između dvije i po i tri milijarde maraka doznaka naših ljudi koji žive vani i pomažu svoju rodbinu u BiH. To stvara privid da se ipak može živjeti, ali to nije zasluga aktuelnih vlasti u BiH”, ocjenjuje Šehić.

Iz privrede ukazuju da vlast treba da radi na poboljšanju privrednog ambijenta, jer ovakvo stanje je neodrživo. Privreda je pritisnuta visokim porezima, veliki sutroškovi, a male plate što neminovno dovodi do odlaska radnika u inostranstvo u potrazi za boljim životom.

“Česte promjene zakonskih propisa, česte promjene podzakonskih akata, jedna nesigurnost u privredi. Svako razmišlja o tome šta će biti ako mene čeka za godinu dana neki novi udar kroz neki novi zakon, nova izdvajanja koja ionako nisu mala. Iz tih razloga jedan nesiguran privredni ambijent u BiH je kriv zašto nemamo više radnih mjesta, većih plata i boljeg života”, smatra ekonomista Svetozar Mihajlović iz Privrednog savjeta grada Bijeljina.

(BN TV)

 

ASHA prodaja vozila