Dolazak pedesetak slovenačkih kompanija u BiH probudio je stari strah među domaćim privrednicima, koji se već duže vrijeme suočavaju sa nedostatkom kadra, da će ostati i bez ono malo radnika za čiju su obuku izdvojili znatna sredstva.

Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije u saradnji sa slovenačkom ambasadom u Sarajevu, organizovao je ovog mjeseca u BiH četvorodnevni informativni događaj “Život i rad u Sloveniji”. Građani koji traže posao imali su priliku da se povežu sa čak 56 poslodavaca iz Slovenije koji zapošljavaju skoro 19.000 radnika, a najviše ih dolazi iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, transporta i skladištenja te građevinarstva. 

Vapaj privrednika sve je glasniji. Ako se trend odlaska nastavi, a izvjesno je da hoće, ubrzo u BiH, tvrde oni, više neće imati koga ni da obučavaju.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić istakao je za “Glas Srpske” da je, u situaciji kada nema dovoljno stručnog kadra, neprihvatljivo da dolaze strane kompanije i na ovdašnjem tržištu rada traže radnike.

– To nikako nije dobro za Srpsku, tim prije što sada odlaze najkvalitetniji radnici koji su svoja znanja i iskustva stekli u domaćim firmama. Pored osnovnog znanja koje su ponijeli iz škole, sve praktično što su naučili, to je bilo u domaćim firmama i sada odlaze – kazao je Ćorić.

Dodao je da je još veći problem što domaći poslodavci nemaju nikakav mehanizam da te radnike zadrže.

– Plate sigurno nisu jedini razlog zbog čega radnici odlaze. Ovo što strane kompanije čine, a dozvoljava im to sama BiH, nije ništa drugo nego dosipanje soli na ranu – istakao je Ćorić.

Umjesto da se promovišu primjeri dobre prakse, prema njegovim riječima, u BiH ovih dana svi bruje o slovenačkim firmama koje dolaze po radnike.

– Znam više poslodavaca koji su uložili vrijeme i novac za obuku CNC radnika, koji će sada, primjera radi, otići u Sloveniju da rade. S druge strane, poslodavci ostaju i bez radnika i novca, zbog čega bi trebalo da budu donesena neka zakonska rješenja koja bi tog radnika vezala jedan određen period za firmu – kazao je Ćorić.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je da do nadležnih u BiH nikako da stignu vapaji privrednika, koji su pritjerani uza zid.

– Privreda BiH konstantno ima problem sa nedostatkom kadra, kako zbog olakšanog odlaska domaćih radnika, tako i otežanog dolaska stranaca. Razgovaraćemo sa svim relevantnim institucijama i tražiti da se, između ostalog, prekine ova praksa. U nekoliko navrata, kada je republički Zavod za zapošljavanje na svom sajtu objavljivao slične oglase, reagovali smo i tražili da to ne rade. Tako nešto ćemo za početak tražiti i na nivou BiH – kazao je Škrebić ističući da je za radnicima znao da traga i po nekoliko mjeseci.

Dodao je da je zavladao trend da sve više ljudi izbjegava da radi u prerađivačkoj industriji, nego bi svi u uslužne i administrativne djelatnosti.

Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Nikola Grbić istakao je da su poslodavcima vezane ruke da bilo šta urade kako bi spriječili odlazak radnika u inostranstvo.

– Za sve ovo što se dešava odgovorne su institucije BiH. Nema dana da od nadležnih ne tražimo da se nešto preduzme o pitanju odlaska radnika u inostranstvo, međutim, niko ne reaguje. U prilog tome govor podaci da je od 2019. godine do danas iz BiH otišlo više od 7.000 profesionalnih vozača. Isto tako je otišlo i više od 1.500 prevozničkih firmi, jer nadležni u BiH, umjesto da olakšaju, samo otežavaju poslovanje – istakao je Grbić.

Dozvole

Šefica Odjeljenja za zapošljavanje stranaca Zavoda za zapošljavanje Slovenije Anka Rode rekla je da radnicima iz BiH godišnje bude izdato oko 15.000 radnih dozvola u Sloveniji i da minimalna neto plata iznosi oko 980 eura.

Rode je istakla da su radnici iz BiH dobrodošli u Sloveniju i da je cilj da oni koji dođu u tu zemlju imaju sve potrebne informacije za život i rad kako bi bile spriječene moguće zloupotrebe.

– Zahvaljujući međudržavnom sporazumu svi radnici koji dođu iz BiH u Sloveniju imaju zdravstvenu i socijalnu zaštitu kao domaći radnici – rekla je Rode tokom informativnog događaja “Život i rad u Sloveniji” u Sarajevu.