fbpx

Što prije zaorati usjeve koji su bili pod vodom: Evo šta se od poplavljenog povrća ne smije koristiti

Bez obzira na dužinu plavljenja, pa makar ono bilo i kratko i bez vidnih posljedica po usjev, salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk, ne smiju se koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga.

Takve usjeve treba zaorati ili zatanjirati, a na tim površinama zasnovati novu proizvodnju.

– Ne smiju se koristiti ni jagode koje su poplavljene. Plodovito, korjenasto i krtolasto povrće, kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i slično, nalaze se u početnoj fazi razvoja. Ukoliko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem, mogu se po prispijeću plodova koristiti u ishrani i prodavati. A sa tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju, treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu – navodi se preporukama poljoprivrednim proizvođačima za postupanje sa kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima, koje je dao Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i voodprivrede RS (MPŠV).

Takođe, stočnu hranu koja je bila u direktnom kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa, ne treba stavljati u promet.

– Ovlažena hraniva je najbolje sušiti na jakom suncu, koje će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, a mikrobiološku analizu stočne hrane treba uraditi neposredno prije korištenja, odnosno nakon sušenja. Naime, mikotoksini i druge vrste kvara hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica –kažu u resornom ministarstvu.

Ako se voda na zasijanim parcelama kukuruza kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode, potrebno je razbiti pokoricu na površini zemljišta, kako bi se poboljšalo nicanje biljaka, te dalje nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.

– Ako je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta, treba potanjirati parcelu i obaviti ponovnu sjetvu. Žita – pšenica i tritikale, koja su još u vodi, vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom, te  čekati jesenju, odnosno proljećnu sjetvu. Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati. Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi, do kraja perioda zrenja mogu da donesu kakav – takav prinos, a ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju – ističu u MPŠV.

Maline i jagode koje su bile u poplavnom talasu mogu biti i fizički oštećene, a takođe mogu imati i odnošenje površinskog sloja zemljišta. Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina.

(Srpskainfo)

Dental Studio Prijedor
ASHA prodaja vozila