Početna Vijesti Stanivukoviću smiješno kritikovanje „Prointerovog“ nebodera

Stanivukoviću smiješno kritikovanje „Prointerovog“ nebodera

Oko Trga Krajine bi u budućnosti mogli niknuti neboderi „Prointera“ i „Palasa“ od 15 i 25 spratova. Dok je gradonačelniku Banjaluke odjednom postalo smiješno što neko kritikuje kako je „Prointer“ došao do atraktivnog placa, struka upozorava da će izgradnja nebodera imati pogubne posljedice po centar Banjaluke koji postaje „žrtva mrtvih kvadrata i pojedinačnih finansijskih interesa“.
Poštanska štedionica

Naime, CAPITAL je prvi objavio da je pripremljen nacrt regulacionog plana koji u užem centru grada omogućava izgradnju dva nebodera na jako malom prostoru, a koji bi bili znatno viši od sada najviše zgrade na početku Gospodske ulice, poznate kao Čajavčev neboder.

Taj potez je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković lani pravdao kompromisom, odnosno da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za hotel „Palas“.

O tome je CAPITAL pisao u tekstu Stanivuković omogućio “Prointeru” da izgradi neboder od 15 spratova.

Sada Stanivuković mijenja priču. Gradonačelnik Banjaluke tvrdi da priprema ovog nacrta RP, koji između ostalog omogućava IT kompaniji “Prointer” poznatoj po unosnim milionskim poslovima sa državnim institucijama i koja se dovodi u vezu sa Igorom Dodikom, izgradnju nebodera u centru Banjaluke, „nije u njegovim rukama već u rukama projektanata“, koje je angažovao Grad Banjaluka.
Gradonačelnik mijenja priču

On kaže da je samo potpisao inicijativu za izmjenu RP, koja se odnosi na taj dio gradskog jezgra.

„Ja ne radim nacrt već projektantska kuća koju je angažovao grad Banjaluka. U ovom slučaju to je „Routing“ i projektanti sazivaju sve koji se nalaze na tom prostoru i oni daju svoje prijedloge. Na bazi prijedloga koje dostavi svaki subjekt, a u ovom slučaju su to „Prointer“, „Zepter“ ili „Pošte“ izrađuje se nacrt“, rekao je Stanivuković za CAPITAL.

Naglasio je da se prilikom pripreme nacrta mora uvažiti maksimalni koeficijent izgrađenosti koji iznosi 4.2 (radi se o maksimalnoj kvadraturi koji se može izgraditi na određenom prostoru). Taj koeficijent u slučaju „Prointera“ dozvoljava maksimalnu spratnost P+15.

„Prilkom pripreme nacrta postoji maksimalni koefiecijent izgrađenosti koji iznosi 4.2, a koji određuje ministarstvo, i na koji svaki investitor ima pravo“, naveo je on.

Objašnjava da je nakon što je pokrenuta procedura za izmjenu RP, on morao nacrt uputiti u dalju proceduru, u ovom slučaju na javni uvid, na kojem se trenutno nalazi ovaj RP.

„Ne mogu da ne uputim dokumenta u proceduru, to bi bilo da ja ne vršim svoju službenu dužnost što sa sobom nosi krivičnu odgovornost. Ja sam po službenoj dužnosti uputio dokument u dalju proceduru“, kazao je Stanivuković.
Izbjegava dati mišljenje o neboderu za „Prointer“

Dodao je da je trenutno pripremljen nacrt, a te da se do konačnog prijedloga „može vidjeti šta su dobre tačke, a šta ne“.

 „I ja sam u tom nacrtu, koji je sada na javnom uvidu vidio da su se za „Pošte Srpske“ našle neke visinske konture za koje ne znam da li postoji potreba“, naveo je Stanivuković.

Pitali smo ga šta misli o predloženoj spratnosti za poslovni objekat „Prointer“, ali izbjegao je dati konkretan odgovor.

„Vidjećemo šta je potreba i šta je najbolje za grad, nije važno sa čim se ja slažem ili ne, već urbanisti, projektanti i arhitekte, ja se sa tim ljudima konsultujem. Za mene je prihvatljivo ono što je najbolje za grad“, rekao je on.

Dodao je da ne razumije kritiku koja se prethodnih dana čula na ovu temu u javnosti.

„Meni je smješno kada neko kritikuje kada je neko nešto kupio prije ili kada je stekao pravo kroz prethodne regulacione planove, odnosno postojeće planske dokumente, koji su usvojeni od strane prethodnih administracija. Sagledaćemo da li se postojeći objekat može zadržati, ali važno je da znate da ga ja nisam ni kupio ni prodao, i to je tuđe vlasništvo, a ne grada Banjaluka“, rekao je on aludirajući na činjenicu da je predmetno zemljište na kojem se nalazi objekat nekadašnje „Poštanske štedionice RS“, 2020. godine na licitaciji za 2,6 miliona KM kupila kompanija „Prointer ITSS “, o čemu je CAPITAL isto prvi pisao.

Osvrnuo se i na slučaj hotela „Palas“, koji bi po ovom prostorno planskom dokumentu mogao dograditi objekat sa 25 spratova. Realizaciju ovog projekta Stanivuković često spominje i to predstavlja kao veliki uspjeh svoje administracije, jer su za vrijeme njegovog mandata riješeni višedecenijski imovinsko – pravni problemi i napravljen dogovor sa vlasnicima da se ide u tu investiciju.

Stanivuković kaže da je za novi dio „Palasa“ plan osmislio arhitekta Hani Rašid.

„Hani Rašid je svjetski arhitekta koji je napravio najljepše zgrade u Dubaiju, Njujorku te manjim i većim evropskim gradovima, a on je eto u Banjaluci pogriješio kada je rekao da dograđeni dio hotela Palas, koji je on crtao treba da ima visoku spratnost. On nam je objasnio da je u centru grada to prihvatljivo ako imamo visinske tačke kao što je zgrada „Malbašić“ ili kao što je Hram i dio rupe koji se gradi te da nije nikakav problem da u centru grada nekoliko objekata to prate. Svugdje u svijetu je znao uraditi svoj posao samo kod nas nije gdje ima vjerovatno sto puta boljih od njega pa tako nešto kritikuju“, rekao je on.

 „Svi gradovi imaju tu vrstu gradnje i idu u pravcu moderne gradnje, ali to ne isključuje da gradimo parkove, aleje, sve ono što radimo i što nas, kao Gradsku upravu čini prepoznatljivim“, zaključio je Stanivuković.
Banjaluka žrtva mrtvih kvadrata

Struka nije oduševljena sa planovima za uži centar grada.

Docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Ognjen Šukalo je kratko prokomentarisao za CAPITAL da je kada u pitanju taj nacrt RP, na jednom mjestu spojilo nekoliko negativnih pojava. Te negativne pojave, kako Šukalo navodi, uveliko određuju način na koji se Banjaluka gradi.

„Prvi problem je apsolutno neadekvatan formalno-pravni okvir, po kojem su sve lukrativne lokacije automatski osuđene da trpe maksimalni zakonom dozvoljeni koeficijent izgrađenosti “, naglasio je Šukalo.

Kao drugi problem je prema njegovim riječima „nepostojanje adekvatne hijerarhije planskih dokumenata, od nivoa urbanističkog plana pa nadole“.

„Treći problem je, naravno, to što prethodna dva ne postoje u vakuumu, nego su stvorena, održavana, korištena i manipulisana od strane sprege koju čine špekulantski kapital i nadležne institucije, kako lokalne, tako i one na nivou Republike Srpske i BiH. Ukratko, izvjesno je, da će centar Banjaluke postati žrtva mrtvih kvadrata, da će se postojeće vrijednosti prostora degradirati za potrebe pojedinačnih finansijskih interesa – a da će sve to, vjerovatno, biti urađeno potpuno u skladu sa važećim normama“, naglasio je Šukalo.

Ističe da u društvu „koje razumije, njeguje i štiti javni interes, to ne bi trebalo da je bude moguće“.

Nacrt regulacionog plana koji mijenja uži dio samog gradskog jezgra se nalazi na javnom uvidu do 12. januara i u tom periodu svi zainteresovani mogu poslati primjedbe i sugestije na predložena planska rješenja.

Nakon toga se pristigle primjede razmatraju i odlučuje se da li će se uvrstiti u konačni prijedlog RP ili ne. Konačna verzija RP se onda upućuje na odlučivanje Skupštini grada Banjaluka.

Vesna Popović