Početna Svijet Šta sve još ne znamo o korona virusu?

Šta sve još ne znamo o korona virusu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brzina kojom je svijet naučio o korona virusu je bez presedana – vakcine su razvijene rekordnom brzinom i prve vakcinacije obavljene su nešto više od 11 mjeseci otkako je virus prijavljen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali još mnogo toga se ne zna o ovoj infekciji niti kada će se pandemija završiti, piše CNN.

Infekcija je, kada je Kina prvi put prijavila slučajeve korona virusa Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 31. decembra 2019, opisana kao “misteriozni novi soj upale pluća”, a nije čak ni imala ime.

U roku od dvije nedjelje, kineski naučnici identifikovali su sekvencu genoma virusa, genetski kod koji čini virus, a u roku od tri nedjelje napravljeni su prvi kompleti za testiranje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, godinu dana kasnije, s više od 81 miliona prijavljenih slučajeva i i 1,7 miliona preminulih širom svijeta, i dalje se mnogo toga ne zna o Kovidu-19, od bazičnih stvari, poput toga kako je pandemija počela, do složenijih pitanja, koja uključuju kako će se ona završiti.

Prema riječima vanrednog profesora biologije na Institutu za tehnologiju Ročester Morin Feran, svijet je mnogo saznao o korona virusa, ali u pogledu razumevanja bilo čega u svim pravim detaljima, “imamo još kilometre i kilometre da pređemo”.

“Virusolozi i javni zdravstveni zvaničnici decenijama će biti zauzeti zbog ovoga”, rekla je Feran.

Svijet i dalje pokušava da sazna porijeklo virusa.

U početku je djelovalo da je on povezan s pijacom u Vuhanu, koja je prodavala žive životinje, ali je studija naučnog časopisa Lanset, objavljena u januaru, pokazala da trećina inicijalno oboljelih nije direktno bila povezana sa pijacom. Pojedini, poput američkog predsjednika Donalda Trampa, izrazili su sumnju u to da li je virus “pušten” da cirkuliše nakon što je proučavan ili stvoren u labaratoriji u Vuhanu.

Naučnici navode da postoji veliki broj dokaza da je virus nastao u divljini i da su najbliži poznati “rođaci” korona virusa previše genetski različiti od Kovid-19 da bi on procurio i pokrenuo pandemiju.

U studijama su pronađeni dokazi da je moguće da je virus cirkulisao SAD i Evropom u decembru 2019, mjesecima ranije nego što se mislilo.

Kineski državni mediji pisali su da je moguće da je virus potekao izvan Kine.

Profesor mikrobiologije na Australijskom nacionalnom univerzitetu Piter Kolingon kaže da je vrlo vjerovatno da je virus cirkulisao SAD i dijelovima Evrope prije nešto što su u ovim zemljama dijagnostikovani prvi slučajevi, ali CNN navodi da nema ubjedljivih dokaza da je potekao van Kine.

Uprkos mnoštvu teorija zavjere, postoji nekoliko stvari oko kojih je većina naučnika saglasna – Kovid-19 je koronavirus, vrsta virusa koja je odgovorna za sve, od uobičajene prehlade do SARS-a.

“On je zoonotski, što znači da je izvorno potekao od životinja. Neke studije ukazuju na šišmiše kao vjerovatne vektore za koje se zna da nose korona viruse. I većina naučnika i dalje misli da se virus prenio na ljude u Kini, jer su tu otkriveni prvi slučajevi”, navodi CNN.

Međutim, i dalje se ne zna gdje je virus prvi put prešao na ljude i da li je do prenosa došlo preko druge životinje kao posrednika.

Odgovore na ta pitanja možda nikada nećemo saznati, kaže Feran.

Jedna od nepoznanica je i zašto virus utiče na neke ljude više nego na druge.

Kada je prvi put identifikovan smatralo se da se radi o respiratornoj bolesti, ali kako su mjeseci odmicali, pokazalo se da nosi sa sobom čitav niz raznih simptoma i mogućih komplikacija.

Sada je poznato da oni koji se oporave mogu dugoročno sjećati posljedice poput anksioznosti, oštećenja na mozgu i hroničnog umora, ali ističe da naučnici ne znaju koliko dugo ovi efekti Kovida-19 traju niti mogu da objasne zašto neki ljudi trpe veće posljedice od drugih.

Kako navodi CNN, čini se da je pitanje slučajnosti koliko će ozbiljno korona virus uticati na ljude, mada neki ljudi spadaju u rizičnije kategorije da se teško razbole zbog postojećih hroničnih stanja, starosti ili drugih faktora.

Naučnici su primjetili da su muškarci i starije osobe sklonije težem obliku Kovida-19, a donekle su upućeni i u to zašto djeca rijetko imaju teže simptome – razlog je to što u nosnoj šupljini imaju manje receptora ACE2 putem kojih korona virus ulazi u naše ćelije.

Međutim, i dalje ne mogu da objasne zašto je stopa smrtnosti toliko visoka među starijima, mnogo viša nego u slučaju običnog gripa.

Pitanje je i kako se korona virus širi. Kina je u januaru potvrdila da bi virus mogao da se prenosi s čovjeka na čovjeka, ali skoro godinu dana kasnije, i dalje se vodi debata kako se to tačno događa.

Naučnici kažu da je ključan način za širenje preko kapljica, koje ljudi izbacuju u vazduh tokom kašljanja ili kijanja, a koje padaju na zemlju poslije metar ili dva.

Međutim, neki naučnici tvrde da se virus širi i preko aerosola, odnosno mnogo manjih čestica koje mogu satima lebditi u vazduhu i “putovati na veće udaljenosti”.

To bi mogao da bude problem, kaže Kolington, ističući da zaštitne maske ne mogu da zaštite od transmisije aerosoli.

On, međutim, smatra da iako je moguća transmisija preko aerosoli, većinu infekcija izazivaju kapljice.

Kolington smatra da bi ljudi trebalo da se više usredsrede na efekte protoka vazduha u zatvorenom, a ističe i da nije poznato kolika je doza korona virusa potrebna da bi se neko zarazio.

Jedna od nepoznanica je koliko dugo je osoba koja je preležala korona virus imuna na njega, a neki slučajevi potvrđuju da se ljudi mogu zaraziti dva puta. Kolington međutim ističe da se to rijetko dešava.

Čini se da oko 99 odsto zaraženih ne oboli ponovo najmanje šest mjeseci od kada su zahvatili infekciju, dodaje Kolington.

Naučnici još ne znaju ni odgovor na pitanje koliko traje prirodni imunitet od virusa, a isto važi i za vakcine – ne zna se tačno koliko dugo traje imunitet koje one pružaju.

Oni su ipak optimisti u pogledu vakcina i i misle da je šansa da dođe do dugotrajnih nuspojava malo vjerovatna.

Sva ova pitanja vode ka onom glavnom – kada će se pandemija završiti?

Mnogi nade polažu u vakcinu, ali ni to nije brzo rješenje jer će vjerovatno biti potrebne godine da bi se vakcinisala većina stanovništva na svijetu, a ankete pokazuju da neki ljudi ne žele da prime vakcinu.

Čak i ako je neko vakcinisan, naučnici i dalje ne znaju da li je moguće da ta osoba dobije virus i širi ga, čak i ako se sama ne razboli.

“Velika je vjerovatnoća da čak i kada vakcinacija bude široko rasprostranjena, možda ćemo i dalje morati da koegzistiramo s virusom. Na kraju krajeva, samo je jedan virus u ljudskoj istoriji iskorenjen pomoću vakcine – velike boginje”, napominje CNN.

Postoje i druge stvari koje bi mogle da utiču na to koliko će dugo korona virus biti s nama, poput toga da li mutira ili razvija novi soj.

“Moguće je da će virus postati manje smrtnonosan ili zarazan, ali je moguće i da postane virulentniji”, upozorava CNN.

ASHA prodaja vozila