U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.
Schmidt je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.
“Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se.
Tako se i prethodno pomenuti član 16.2 mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije.
Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.
“Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.
Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје”, navodi se.
Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije, naime dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.
“Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.
Isto tako, neće biti favoriziranja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 gore navedenog zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.
Schmitovim izmjenama izbornog zakona uvode se i stavke koje se tiču izbornih spotova, odnosno oglašavanja koja uključuju diskrimiaciju ili predrasude na osnovu spola, rase, nacionalnosti, vjere i slično. Ovakav vid oglašavanja također je podložan prijavama Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
Član 16.17 je proširen tako da se sada uvodi i zabrana političlim medijima da iznoze lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače. U slučaju povrede ovog člana CIK BiH provodi postupak.
Ove izmjene su donesene, kao u konačnici i sve ostale, u svrhu transparentnijeg i poštenijeg izbornog procesa. Kako će funkcionisati i u kojoj mjeri će biti primjenjivane, saznat ćemo već na jesen ove godine.
