Preko 23.000 radnika u Republici Srpskoj nije dobilo platu koju inače dobiju do 22-23. u mjesecu.
Riječ je o prosvjetnim radnicima i zaposlenima u Fondu PIO, što je za medije potvrđeno u sindikalnim organizacijama.
Istovremeno narodni poslanik Nebojša Vukanović na svom blogu tvrdi da plate još uvijek nisu isplaćene u Ministarstvu finansija Republike Srpske i Generalnom sekretarijatu, te pripadajućim upravnim organizacijama, za što nismo uspjeli donbiti potvrdu.
Podsjetimo, Republika Srpska je sedam dana prije roka, koji zvanično ističe sutra 28.06., prema riječima premijera Radovana Viškovića, platila dug od skoro 400 miliona maraka, po osnovu obaveza sa Bečke berze.
Nekoliko dana ranije Vlada je emitovala obveznice i trezorske zapise na domaćoj berzi.
I samo u dva dana zadužila budžet i građane za 246 miliona maraka.
ŠTA ĆE BITI SA PLATAMA, PENZIJAMA…
Još tokom mjesecamaja ekonomskim stračnjacima smo postavili pitanje hoće li vrćanje duga uticati na redovne isplate iz republičkog budžeta, poput plata i penzija…?
A ekonomista Igor Gavran je još tada rekao su pred nama poprilično neizvjesna vremena.
“Pitanje je šta će od drugih budžetskih rashoda biti umanjeno ili odgođeno radi vraćanja ovih dugova a što opet znači štetu korisnicima budžeta, privredi i građanima kojima taj novac treba umjesto da napušta zemlju radi vraćanja nepovoljnih zaduženja koje je neodgovorno preuzeto ranije, a iz kojeg novac također nije utrošen za produktivne namjene. Jer da jeste, onda ni vraćanje ne bi bilo problem. Tek ćemo vidjeti kako će se i u kolikoj mjeri sve ovo odraziti na građane, ali svakako negativno jer novac koji im je potreban nepovratno odlaz,i a izvjesno je da će Vlada tražiti načine za nova zaduženja”.
Ekonomista Zoran Pavlović je, pak bio uvjeren da neće biti problema za isplatu plata i penzija, ali ako bude nedostajalo novca smatrao da će ti troškovi biti odloženi ne neko vrijeme, odnosno dok ne dođe priliv po osnovu prikupljenog PDV-a.
NA NAPLATU STIŽE 1,1 MILIJARDA KM
Republika Srpska ove godine mora da vrati dugove „teške“ 1,1 milijardu maraka, što je skoro petina budžeta od 5,38 milijardi maraka.
Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od 1.080.000.000 KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduženja kod domaćih i stranih banaka.
Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.
Ekonomski stručnjaci, podjećaju da zaduženja samo po sebi ne predstavljaju suštinski problem. Rade to mnoge zemlje. Međutim, dodaju, nakon dobijanja sredstava treba postaviti suštinska pitanja koja se tiču namjene ovih zaduženja. Ako ide u tekuću potrošnju, jasno je da to nije nije dobro jer se novac ne nalazi na tragu ulaganja i razvoja, nego u funkciji „gašenja požarnih zgrada“, a to svakako ne može da se raduje građane i društvo.
