Smeđe mramoraste stjenice, poznatije kao smrdibube, posljednjih godina prave ogromne štete na poljoprivrednim usjevima širom BiH. Iako je teško precizno procijeniti njihov uticaj, stručnjaci upozoravaju da su voće i povrće najugroženiji, a da se njihovo širenje iz godine u godinu povećava.
Prema riječima Saše Lalića, pomoćnika ministra poljoprivrede, borba protiv ovih štetočina izuzetno je zahtjevna jer su se „pretjerano namnožile“ i teško ih je kontrolisati.
– Struka i nauka već su definisale set mjera koje se odnose na tretiranje i suzbijanje stjenica, ali brzog i jednostavnog rješenja, nažalost, nema – kaže Lalić.
Kako pojašnjava profesor Branimir Nježić s Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, efikasna borba protiv stjenica zahtijeva nadzor, mehaničke mjere, prirodne preparate, hemijska sredstva i biološku kontrolu.
– Najvažnije je redovno pratiti njihovo prisustvo, bilo vizuelnim pregledom ili postavljanjem feromonskih klopki. Niži razvojni stadijumi su osjetljiviji na insekticide, ali u BiH još nema registrovanih sredstava isključivo za njihovo suzbijanje – objašnjava Nježić.
U praksi se, dodaje on, dobrim pokazala primjena eteričnih ulja mente i metvice, kao i ekstrakata bijelog luka, ljute paprike i cimeta.
– Neka sredstva koja jačaju biljke imaju i repelentno dejstvo, odnosno odbijaju stjenice. Prije primjene preporučuje se pranje biljaka vodom kako bi se uklonili feromoni koji privlače nove jedinke. Sadnja mahunarki u blizini može poslužiti kao “mamac” na kojem se potom sprovode mjere suzbijanja – navodi Nježić.
Najefikasnija, ali i najsloženija metoda jeste upotreba parazitskih osica koje polažu jaja u jaja stjenica, čime se prekida njihov razvojni ciklus.
– Smeđu mramorastu stjenicu u prirodi napada tzv. samurajska osica, koja se već koristi u nekim zemljama. Međutim, kod nas ona još nije dostupna zbog zakonskih ograničenja za uvoz organizama za biološku kontrolu – ističe Nježić.
Stjenice napadaju više od stotinu biljnih vrsta, a najveće štete prave na kruškama, jabukama, trešnjama, lješnicima, paradajzu, paprici, soji i kukuruzu. One sišu sokove biljaka i ubrizgavaju enzime koji deformišu plodove, što utiče na prinos i kvalitet.
Porijeklom iz Kine, smeđa mramorasta stjenica na ovim prostorima je prisutna od 2017. godine, dok je zelena stjenica domaća vrsta. Njihov rast brojnosti povezuje se s toplijim zimama, vlažnim proljećima, manjkom prirodnih neprijatelja i pojačanim međunarodnim prometom.
Dolaskom jeseni, smrdibube ulaze u kuće i stanove tražeći zaklon, pa stručnjaci preporučuju zatvaranje svih otvora i postavljanje zaštitnih mrežica na prozore.
Kontinuirani nadzor
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske već više od decenije sprovodi programe posebnog nadzora nad štetnim organizmima.
Podrška ovim aktivnostima porasla je s 500.000 na milion KM godišnje, a među više od 70 praćenih karantinskih štetnih organizama nalazi se i smeđa mramorasta stjenica.
Ovi programi, koji se realizuju od 2010. godine, dali su vidljive rezultate – između ostalog, 2015. godine RS je dobila dozvolu za izvoz krompira na tržište EU, zahvaljujući sprovedenim mjerama nadzora.
Prijedor24.com
