Početna Region Slovenci: Dug je put do Schengena, mogu li Hrvati čuvati granicu s...

Slovenci: Dug je put do Schengena, mogu li Hrvati čuvati granicu s BiH?

Ljubljanski list Dnevnik tako tvrdi da je jučerašnje zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u Schengen samo prva etapa na dugom putu u članstvo u evropskom prostoru bez graničnih kontrola.

Konačna odluka o tome donosi se konsenzusom članica EU na sjednici vijeća EU-a, a sasvim je otvoreno pitanje kad će neka od članica u svojstvu predsjedateljice Unijom ocijeniti da je za odlučivanje o tome došlo pravo vrijeme, piše ljubljanski list u komentaru.

Budući da ta perspektiva još nije blizu, Slovenija sada ima priliku da svoj “adut blokade” pristupa Hrvatske Schengenu odgodi “barem do onoga trenutka” kad sud EU-a u Luksemburgu donose odluku vezanu na slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog neimplementacije arbitražne presude, navodi se u prilogu.

Zbog kontrola unutarnjih granica u schengenskom području, koje provode neke države, do širenja Schengena trebalo bi doći tek nakon što prostor bez graničnih kontrola opet postane u cijelosti funkcionalan te kad se donese nova zajednička azilna i migracijska politika i reformira schengenski zakonik, što znači da Slovenija nakon “zelenog svjetla” Hrvatskoj za Schengen “dobiva predah” u kojemu odnose sa susjednom Hrvatskom može “sačuvati” na sadašnjoj razini, odnosno u “statusu quo”, piše komentator Aleš Gaube.

Slovenski premijer Marjan Šarec u utorak je odluku Evropske komisije nazvao “političkom” te, ne spominjući direktno arbitražni spor s Hrvatskom kao motiv slovenske rezerviranosti, u prvom redu iznosio kao razloge protivljenja bojazan može li Hrvatska nakon ulaska u Schengen kontrolirati granicu s BiH od ilegalnih migranata.

No, njegova ponovljena izjava da će na, “političku” odluku Junckerove Komisije i Slovenija djelovati “politički”, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, u Sloveniji se tumači kao najava moguće blokade hrvatskog pristupa Schengenu u budućnosti i to na Evropskom vijeću, ako Hrvatska do tada ne bi implementirala arbitražnu presudu o granici.

Pozitivna ocjena Junckerove Komisije ne znači da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve kriterije za članstvo jer i poneka članica Schengena s tim kriterijima ima probleme. No, Junckerovo ubrzavanje odluke stavilo je službenu Ljubljanu u pomalo neugodnu poziciju jer će se pod pritiskom javnosti morati očitovati o tome namjerava li doista Hrvatskoj uložiti veto makar sama naglašava da je to članstvo, uz ispunjavanje uvjeta, i u slovenskom interesu, piše za Delo u komentaru njegov dopisnik iz Brisela.

Mariborski list “Večer” navodi da je odluka Evropske komisije glede hrvatskog puta prema Schengenu za Sloveniju “razočaravajuća”, dok je za Hrvatsku velik uspjeh, a to pripisuje “političkoj” konstelaciji snaga u evropskim institucijama.

U komentaru se ponavlja stara teza kako su te institucije, u kojima dominiraju konzervativci iz grupacije Evropske narodne stranke (EPP), nenaklonjene Sloveniji u kojoj su tradicionalno na vlasti lijevo-liberalne vladajuće koalicije.

“Evropska komisija je mnogo naklonjenija Hrvatskoj, koju vodi Andrej Plenković s dobrim renomeom u EPP-u. Dokaz tomu je i ponašanje Junckerovog na politički način vođenog kabineta komesara, kad se odlučivalo o sporovima Slovenije i Hrvatske oko arbitraže i o “vinskom ratu” oko istarskog terana, piše list.

“Sada je ta politika dosegla svoj vrhunac ubrzavanjem hrvatskog pristupanja Schengenu i to unatoč svim slovenskim upozorenjima u vezi tehničke osposobljenosti Hrvatske za provođenje i zaštitu Schengena. Uz to, Hrvatska ima granične probleme sa svim svojim susjedima”, piše mariborski list.

No, dodaje “Večer”, ništa što je Hrvatska postigla “nije joj bilo dano unaprijed” nego se za to diplomatski izborila, dok je Slovenija doživjela neuspjeh, a zbog odnosa političkih snaga u Evropi Slovenija ništa bolje ne može očekivati niti od iduće Komisije.

Za naklonjenost i pristranost Junckerove Komisije hrvatska vlada i njena diplomacija su se izborili. Stanje se neće promijeniti niti u novoj Evropskoj komisiji pod dirigentskom palicom Ursule von der Leyen, koja također dolazi iz grupacije EPP-a.

Kada je ovog ljeta posjetila Zagreb nakon što je imenovana predsjednicom Komisije ona je izjavila da je Hrvatska izvanredna članica EU-a, izvanredan primjer uspjeha, pa čak i model i uzor za druge države, piše mariborski “Večer”, podsjećajući da je Zapad 90-ih godina baš Sloveniju spominjao kao “priču o uspjehu” i poželjan model političke i ekonomske transformacije za države na Balkanu, prenosi Hina.

Dental Studio Prijedor