Početna BiH Šeranić: I kada ublažimo mjere, maske ćemo morati da nosimo

Šeranić: I kada ublažimo mjere, maske ćemo morati da nosimo

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mjere koje je Srpska preduzela s ciljem sprečavanja širenja virusa korona dale su rezultat, ali i kada ih relaksiramo, naš život neće biti identičan kao što je bio prije svega ovoga. Moraćemo da se naviknemo na mjere lične zaštite, prije svega na maske vjerovatno tokom ljeta i da nastavimo dalje odgovorno i oprezno.

To je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, čiji rad u vrijeme epidemije virusa korona hvali cijeli region.

– Trenutna epidemiološka situacija u RS je dobra. Iako pojedine zemlje donekle relaksiraju svoje mjere, smatram da to nije odgovarajuće u ovom trenutku. Imamo osobe koje ne mogu jasno da utvrde kontakt u smislu zaražavanja, zbog čega smo pooštrili mjere, te je nošenje rukavica i maski obavezno –  istakao je Šeranić.

Srpska se nalazi u šestoj sedmici borbe protiv virusa korona, šta je ključno u idućih deset do 15 dana, s obzirom na to da je više puta istaknuto da nas vrhunac epidemije očekuje oko Vaskrsa?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ŠERANIĆ: Aktivnosti u tom periodu ne zavise od mene i mojih kolega epidemiologa, već od svih nas građana. Od našeg ponašanja zavisi koliko će sve ovo još trajati. Osim toga, moramo pratiti i šta se događa u regionu, jer sve to može da dovede do promjene toka epidemiološke krivulje, što nam sada svakako nije cilj. Treba da i dalje držimo ovaj nivo budnosti.

Koje mjere su bile ključne, šta nas je spasilo lošeg scenarija?

ŠERANIĆ: Ključno je bilo zatvaranje škola i kafića. Krećući se kroz sve ove sedmice donosili smo mjere, kako epidemiološke u smislu smještanja ljudi koji su u različitom statusu zaražavanja na različita mjesta, odnosno razdvajanje svih tih osoba, kao i sve one mjere koje se odnose na naše ponašanje u zajednici, počevši od nošenja maski, načina ulaska u prodajne objekte i ponašanja u javnom životu.

Koja mjera bi trebalo najduže da ostane na snazi?

ŠERANIĆ: I tokom ljeta i jeseni moraćemo da se prilagodimo na ovu ličnu zaštitu. Primjera radi, Češka jeste išla u relaksiranje mjera, ali je ostavila obavezu nošenje maski, tako da ćemo zasigurno ići u tom pravcu. Kad se budu relaksirale mjere za uslužne djelatnosti, kao što su frizerski saloni, pitanje je kakvu će vrstu zaštite ta lica morati da nose da bi pružala usluge.

Srpska je prva u BiH preduzela mjere s ciljem sprečavanja širenja virusa, od zatvaranja škola do postavljanja karantina na graničnim prelazima. Može li nas ugroziti to što se sve mjere nisu istovremeno sprovodile i u FBiH?

ŠERANIĆ: Veoma je teško komentarisati mjere koje su kolege u FBiH donosile. Oni znaju iz kojeg razloga su postupali tako. Republika Srpska nije čekala ni na koga da sprovodi određene mjere. Smatram da je odlučnost tima koji rukovodi ovom situacijom doprinijela da se nalazimo u povoljnoj situaciji.

Da li smo bar za sada izbjegli italijanski i španski scenario?

ŠERANIĆ: Sa ovim podacima koje trenutno imamo, zasigurno da jesmo. Međutim, epidemija može biti veoma varljiva i kada bi se virus pojavio u nekoliko domova za stara lica, slika bi se drastično promijenila.

Ima li RS dovoljno testova i po kom principu se sprovodi testiranje?

ŠERANIĆ: Na početku je bila preporuka da direktna epidemiološka potvrda uz pojavu simptoma predstavlja osnov za testiranja. Kasnije smo vidjeli da su žarišta u porodicama, te da bi kod lica koja su pozitivna trebalo da uzmemo briseve u porodičnom okruženju. Dalje, vidjeli smo da se virus kreće u zajednici i da bismo trebali testirati sva lica koja su najizloženija kroz svoj rad s ljudima. Tu prije svega mislim na zdravstvene radnike i njegovatelje u staračkim domovima, policajce, inspektore, trgovce i druge radnike koje ćemo testirati već u narednoj sedmici. Povećali smo broj testova koji se rade dnevno. Nabavka je otežana, jer su zatvorene granice i teško je doći do aparata i preparata. Imamo između 10.000 i 15.000 testova, a potpisan je i ugovor o nabavci još 25.000 do 30.000 testova.

Možete li pojasniti šta znači da je test lažno negativan?

ŠERANIĆ: Riječ je o senzitivnosti testa. Postoje različite vrste testova kada je u pitanju “kovid 19”. Testovi koje koristimo su oko 90 odsto senzitivni, što znači da u deset odsto slučajeva može da bude odmaka od relevantnosti nalaza. Međutim, ukoliko osoba ima simptome, naši kliničari je ne puštaju kući, zadržavaju je, prate tok bolesti i uzimaju ponovo nalaz. Svaka metoda u medicini ima senzitivnost i specifičnost i to su dva parametra koji određuju rad svake metode.

Naveli ste da je u Srpskoj više od 100 oporavljenih od virusa korona. Kakve su dalje preporuke za njih, da li oni mogu normalno da nastave da žive i rade bez straha da će nekoga zaraziti ili se ponovo razboljeti?

ŠERANIĆ: Kažemo da su osobe oporavljene kada nakon toka bolesti imaju dva uzastopna nalaza negativna u roku od 24 časa. Nakon toga one još 14 dana provode u izolaciji i prati se njihovo zdravstveno stanje. U toku su istraživanja koja će pokazati koje su to posljedice koje nakon preležane bolesti ovaj virus može da ostavi i u kojim ciljnim grupama. Nakon tih 14 dana te osobe se mogu vratiti svojim uobičajenim aktivnostima i normalnom funkcionisanju.

Da li ćemo steći kolektivni imunitet kada sve ovo prođe?

ŠERANIĆ: Kolektivni imunitet se može steći na dva načina, sprovođenjem vakcinacije ili, kao što je slučaj kod virusa korona, zaražavanjem svih nas simptomatski ili asimptomatski. Istraživanja koja će govoriti o našem kolektivnom imunitetu radićemo nakon epidemije. Analize uzoraka iz krvi na prisustvo antitijela pokazaće koliko je stanovništvo u Srpskoj imuno na ovaj virus. Što nas više bude zaraženo, naš imuni odgovor biće bolji.

Kako izgleda Vaš radni dan? Da li ste umorni i šta Vam je bilo najteže u proteklih pet sedmica?

ŠERANIĆ: Umoran sam kao i svi građani u RS, jer svi smo izašli iz svog uobičajenog načina života. Međutim, mnogo sam manje umoran od zdravstvenih radnika na terenu koji brinu o oboljelima. Radni dan je posvećen aktivnostima s ciljem sprečavanja širenja virusa korona, a osim toga, ne smiju da stanu ni redovni poslovi u ministarstvu. Ne mogu da kažem šta mi je bilo najteže u proteklom periodu, idete iz dana u dan i nemate vremena da se vratite na prethodni pa da kažete da li je to bilo teško ili lako.

GLAS: Plašite li se da ćete se zaraziti virusom korona?

ŠERANIĆ: Ne, jer vodim računa da lične zaštitne mjere sprovodim adekvatno. Neko je jednom upitao kako se svi zaraze osim vas epidemiologa? To je stvar ponašanja i školovanja koje podrazumijeva ne samo znanje o tim mjerama već i njihovo praktikovanje.

Cijeli region hvali Vaš rad u ovoj situaciji i donekle zavide Srpskoj što na mjestu ministra zdravlja ima epidemiologa. Koliko Vam to znači?

ŠERANIĆ: Podrška znači mnogo i to je uvijek bolje nego da vas ljudi kude. Međutim, i kad vas kude, ne mora da znači da to rade iz zle namjere. Treba saslušati i njih i prihvatiti savjete i preporuke. Ja sam samo najvidljiviji u odnosu na sve one koji rade ovaj posao zajedno sa mnom, od mojih kolega zdravstvenih radnika, do spremačica i kuvarica u Studentskom centru. Veliki je krug ljudi koji zajedno rade, a ja samo imam priliku da svako jutro u pola devet sve to saopštim.

Zdravstveni sistem funkcioniše

Koliko je u Srpskoj zaraženih zdravstvenih radnika i da li to utiče na funkcionisanje zdravstvenog sistema?

ŠERANIĆ: Trenutno imamo 13 zaraženih zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama. S obzirom na to da smo zdravstveni sistem prilagodili epidemiji i tražili da se kroz bolnice reaguje samo na hitne slučajeve, smanjili smo i obim posla koji se odnosi na redovan proces rada u zdravstvenim ustanovama. To bi poremetilo zdravstveni sistem da nismo sve sveli na minimalan proces rada. Organizovanje timova u bolnicama omogućilo je da i u slučaju kada se zdravstveni radnik zarazi, sve može i dalje da funkcioniše.

Pomoć iz Rusije

Koliko je značajna pomoć koju je Srpska dobila iz Rusije?

ŠERANIĆ: Ta pomoć je veoma značajna, ne samo sa aspekta dezinfekcije koju će kolege iz Rusije odraditi u našim zdravstvenim ustanovama, već i zbog toga što su u timu koji je došao i ruski infektolozi, epidemiolozi, anesteziolozi, koji će sa našim ljekarima pregledati protokole, od kretanja čistih i prljavih puteva u zdravstvenim ustanovama do tretmana pacijenata. Ta razmjena znanja i podrška koju smo dobili je veoma značajna. Zahvaljujem predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, ambasadoru, ali i kolegama iz Srbije na podršci i pomoći.

glassrpske.com

ASHA prodaja vozila